Prvi moderni popis stanovništva u Hrvatskoj


Povodom popisa stanovništva koji se tijekom travnja ove godine provodi u Hrvatskoj, donosimo osvrt iz pera Ivana Zupanca, koji je izvorno objavljen na portalu Geografija.hr pod naslovom Popis stanovništva 1857. godine.

Temeljni izvor za proučavanje stanovništva su popisi stanovništva. Povijest modernih suvremenih popisa stanovništva datira od popisa provedenog u Švedskoj 1749. godine. No, s obzirom na niz njegovih karakteristika, ispravnije je računati povijest suvremenih popisa stanovništva od popisa 1790. godine u SAD-u i popisa 1801. godine u Francuskoj i Engleskoj. Od 19. stoljeća popisi su brzo usvojeni u Europi, međutim, tek prilikom popisa u Belgiji 1846. razrađena su znanstvena načela i metodologija modernih popisa. Taj se popis smatra prvim modernim europskim popisom. U drugoj polovici 19. st. popisi su obuhvatili zemlje istočne i južne Europe i Rusiju (1897. g.). Od kraja 19. st. i početka 20. st. brzo su se proširili na ostale dijelove svijeta.

Prvi popis stanovništva na temelju kojeg je utvrđen broj stanovnika na najvećem području Hrvatske bio je izvršen za vrijeme cara Josipa II., 1785. godine. Poznatiji je kao «jozefinski popis». Cilj tog popisa bio je da se ustanovi stanovništvo sposobno za vojsku. Njime je obuhvaćeno stanovništvo u tadašnjim granicama civilne Hrvatske i Slavonije. Nakon toga nije bilo niti redovitih niti potpunih (i sveobuhvatnih) popisa stanovništva u Hrvatskoj. Idući popis proveden je 1805. godine u tadašnjim granicama civilne Hrvatske i Slavonije, no iz njega su bili izuzeti plemstvo, svećenstvo i vojska. Poslije tog popisa u Hrvatskoj se popis nije provodio (osim u tadašnjoj Vojnoj krajini) gotovo 50 godina. Tako je izvršen popis koji je započeo u ljeto 1850., a završio u ljeto 1851. godine. Nije mu dakle, bio utvrđen «kritični trenutak» već je registrirano stanje u momentu dolaska popisivača. Rezultati nisu bili zadovoljavajući jer je dugo trajao, a svrha mu je bila da se dođe do podloge za nadopunu vojske te do podataka za potrebe općinske i unutarnje državne uprave. Sve su to razlozi zbog kojih rezultati nikada nisu službeno objavljeni. To je i posljednji popis s nizom manjkavosti.

Neuspjeh dotadašnjnih, a naročito posljednjeg (1850./1851. g.) kojim je bečka administrativna statistika bila nezadovoljna jer je trajao predugo, te sve jača potreba za podacima o stanovništvu doveli su do priprema za opći popis u čitavoj monarhiji. Godine 1853. pri Ministarstvu unutarnjih poslova sastavljeno je povjerenstvo koje je trebalo sastaviti detaljan plan za budući popis. Povjerenstvo je raspravljalo više godina, te je carski patent (naredba) br. 67 donesen 23. ožujka 1857. kojim je naređen popis za cijelu Habsburšku Monarhiju.


Sl. 1. Faksimil carske naredbe uključene u Reichs-Gesetz-Blatt
kojom je uređen zakon o izvršenju popisa

Taj se popis bitno razlikuje od popisa provedenih do tada u tri bitne karakteristike:

  1. Vezan je uz određeni dan. Stanovništvo se popisivalo prema stanju 31. listopada 1857. Tog dana trebalo je komisijama predati ispunjene obrasce, a kontrola i revizija trajale su, po svemu sudeći dva mjeseca. Kritičan trenutak bila je ponoć 31. 10. 1857. Provođenje popisa na određeni dan od iznimne je važnosti za točnost podataka. To je prvi popis na tlu Hrvatske za koji je određen kritični trenutak.
  2. Po prvi puta popis nije imao neku specijalnu svrhu (vojnu, financijsku) što također pridonosi većoj vjerodostojnosti podataka.
  3. Taj je popis bio opći, tj. njime je bilo obuhvaćeno svo domaće stanovništvo – prisutno i privremeno odsutno. Osim domaćeg pučanstva, popisivali su se i stranci koji su se u daljnjoj obradi svrstavali u posebne tabele. Naime, stranci su se popisivali na posebne liste određene za njih.


Sl. 2. Naslovnica knjige popisa izdane 1859. godine.
U originalu: Statistiche Übersichten über die Bevölkerung und den Viehstand von Österreich nach der Zählung vom 31. October 1857., Kaiserlich-Königlichen Hof und Staatsdruckerei, Wien, 1859.(foto: I. Zupanc)

Popis se provodio na kolektivnom upitniku, popisnim listinama u koje su se upisivali svi stanovnici jednog stana. U popisni list su se osim imena i prezimena upisivala i sljedeća obilježja:

  1. godina, mjesec i dan rođenja za muškarce između 14 i 20 godina, a za druge samo godina
  2. vjeroispovijest
  3. zanimanje
  4. bračno stanje
  5. mjesto pripadnosti
  6. oznaka, da li je osoba prisutna ili odsutna
  7. u opasku se bilježilo mjesto gdje se odsutna osoba nalazi
  8. podaci o stoci (marvi)

Tab. 1. Rezultati popisa iz 1857. godine

Izvor: Statistiche Übersichten über die Bevölkerung und den Viehstand von Österreich nach der Zählung vom 31. October 1857., Kaiserlich-Königlichen Hof und Staatsdruckerei, Wien, 1859.

Narodnost se nije iskazivala, dok je 1851. bila predmet popisa. Smatralo se da su ti podaci iz 1851. bili neupotrebljivi jer ispitanici nisu znali odgovor na to pitanje. Opći uvjeti za provođenje popisa bili su bolji nego 1851. jer su posao vodile političke oblasti, kotarevi koji su obuhvaćali manje područje od bivših podžupanija. Ministarstvo unutarnjih poslova čak je 1858. zahtijevalo na temelju stručnog mišljenja ureda administrativne statistike objašnjenja za brojke koje se nisu činile vjerojatnim i postupak protiv popisivača pa i ponovni popis u tim mjestima. No, niti ispravci nisu mogli jamčiti za točnost podataka. Naime, nepismeni stanovnici morali su dati da im obrasce ispune popisivači i svećenici, a oni to nisu mogli obaviti za sve jer je većina stanovništva bila nepismena. Zato su pretežiti dio formulara ispunjavali polupismeni ljudi koji nisu razumjeli njihov složeni sadržaj. Zbrku i krive odgovore izazvale su i rubrike o zanimanju. Primjerice kategorija «zemljoposjednik» jer su po običajnom pravu svi članovi zadruga bili «zemljoposjednici» (imetak je zajednički). Sezonski radnici na imanjima, i «stranci» (oni koji nisu zavičajni u mjestu popisa) i domaći seljaci često nisu bili popisani. Teškoće je zadavala i kategorizacija prisutnog domaćeg stanovništva, «stranaca» (od kojih su mnogi godinama boravili u određenom mjestu, ali nisu bili zavičajni) te odsutnih domaćih stanovnika za koje se nije moglo utvrditi gdje se nalaze.

Prema svemu navedenom, popis 1857. imao je i brojne slabosti koje izazivaju oprez pri upotrebi njegovih rezultata. Ipak, habsburški popis stanovništva iz 1857. godine predstavlja prekretnicu jer označava prijelaz s jednostavnog prikupljanja podataka na popise stanovništva s istinskim znanstvenim sadržajem i početak serije habsburških popisa (1869, 1880, 1890, 1900. i 1910).

Izvori:

  • Statistiche Übersichten über die Bevölkerung und den Viehstand von Österreich nach der Zählung vom 31. October 1857., Kaiserlich-Königlichen Hof und Staatsdruckerei, Wien, 1859.

Literatura:

  1. Gelo, Jakov (1987): Demografske promjene u Hrvatskoj od 1780. do 1981. godine, Globus, Zagreb.
  2. Gross, Mirjana (1985): Počeci moderne Hrvatske: neoapsolutizam u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji 1850-1860., ČGP Delo; Globus; Centar za povijesne znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
  3. Krmac, Dean (2001): L'Istria nel primo censimento moderno: analisi statistico-demografica, Annales, god. 11, br. 2, 343-370.
  4. Krmac, Dean (2002): Il censimento demografico del 1857: fonte per lo studio della popolazione di Trieste de dell'Istria, doktorska disertacija, Università degli studi di Trieste, Trieste.
  5. Serdar, Vladimir (1951): Popis stanovništva u hrvatskim krajevima godine 1857, Statistička revija, god. 1, br. 2, 197-208.
  6. Serdar, Vladimir (1953): Uvod u statistiku stanovništva (Demografska statistika), Školska knjiga, Zagreb.

Gordan Gledec

Istraživanjem rodoslovlja bavi se od 1999. godine. Uglavnom istražuje prezimena svojih predaka: Gledec (Poljanica Bistrička, Zagreb) i Hitrec (Martinci, Zlatar, Zlatar-Bistrica). U svom obiteljskom grmu ima preko 2400 pojedinaca. Zaposlen je kao profesor na Zavodu za primijenjeno računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

3 komentara

  1. Sanja Vuković says:

    Izvanredan članak! Hvala što ste ga objavili!
    Ima li netko pristup navedenoj literaturi? Postoji li u tim izvorima podatak o tome čuvaju li se još uvijek originalni pojedinačni popisni obrasci za neke od tih popisa stanovništva? Te ako postoje, gdje se nalaze i tko može njima pristupiti.
    Primjerice obrasci američkih popisa stanovništva su indeksirani i mogu se pretraživati po imenu i prezimenu (ancestry.com).

  2. Mario Bjedov says:

    Koliko je meni poznato navedeni popis iz 1857. je mikrofilmiran i dostupan na uvid u HDA. Osobno se nisam njime koristio jer potrebite informacije tog vremena i više od toga sam pronašao u župnim staležnicima. 
    S druge strane više navedeni "jozefinski popis" mi je mnogo zanimljiviji i želio bih se informirati detaljnije o njemu i njegovoj dostupnosti. 

    Dali bi netko od kolega koji su njime baratali bio voljan ukratko objasniti detaljnije o njemu, dostupnosti, eventualnim reizdanjima u knjigama etc.
    unaprijed hvala

  3. Vranski says:

    Dali postoju možda pojedinacni popisni listovi (Obrasci) popisa iz 1857. konkretno za kraljevinu Dalmaciju? Bio sam u DAZD i zva sam u HDA ali nitko nema informacije o pojedinacnim popisnim listovima tj. neznaju dali takvo nesto uopce postoji.

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.