O knjizi “Povijest Gambiroža” – osvrt autora

Knjiga “Povijest Gambiroža” nastala je kao plod neumornog istraživanja povijesti prezimena Gambiroža. Prvi put sam ušao u arhive prije više od 30 godina, krenuo istraživati pa zastao. Razvoj informatike olakšao mi je rad i mukotrpna prepisivanja starih dokumenata. Istraživanje arhivske građe je poput ovisnosti, nađeš jedan trag koji te vodi drugom, pa kad više ne nađeš ništa onda tražiš dalje da budeš siguran da nisi nešto propustio. Građu po građu, na stotine tisuća pregledanih stranica i dokumenata kojima nikad nema kraja. Cijelo jedno desetljeće intenzivnog rada po najmanje pet sati dnevno što će se najviše odraziti na gubitku vida.

Povijest Gambiroža - knjiga Mladena Gambirože

Povijest Gambiroža – knjiga Mladena Gambirože

Umjesno je pitanje zašto sve to? Zapravo sam više puta htio odustati i zadovoljiti se dotadašnjim saznanjima ali sam imao nedostatke koje nisam nikako mogao popuniti. Kao istraživač nikako se nisam mogao pomiriti s činjenicom da mojem pretku Andriji koji je došao s Prevjesa kao kolon u selo Potkonje ne mogu otkriti ime oca i da nigdje nije upisano činjenično stanje njegove smrti, iako se radi o polovini 19 st. kad su matične knjige iscrpno vođene, i to u duplikatu.

Više sam puta spominjao da neću objavljivati nikakvu knjigu o Gambirožama iz nekoliko razloga. Nikad nisam bio blizak društvenim naukama, a kamo li išta pisao na tu temu jer sam po struci tehničar. Tko će takvo štivo čitati? To neće nikoga zanimati, pa ni same Gambirože. Međutim, građe se toliko s vremenom nakupilo da je postala nužnost da se objedini, da bi se uopće mogla pratiti i da ne bude uzaludan toliki trud. U konačnici rezultat je vidljiv. Ovo je djelo čistog amatera, koji će se zato moći nositi sa svim kritikama.

Recenzenti ove knjige su dr. sc. Lovorka Čoralić s Instituta za povijest Hrvatske i dr. sc. Marko Rimac.

Predgovor je napisao naš poznati znanstvenik i rodoslovac, dr. sc. Marko Rimac, a ovdje donosim izvatke iz njegovog predgovora:

Rukopis knjige naslovljene ”Povijest Gambiroža” koji obuhvaća ukupno 400 stranica teksta djelo je koje na primjeren način spaja monografski prikaz jednog roda kninskog kraja i zbirku izvora skupljenih na tu temu. Autor se odlučio na donošenje izvornih dokumenata važnih za povijest roda, prepisanih u izvornom jezičnom slogu, te s kraćim opisima ili prijevodima sadržaja.

Iz svega priloženog vidljivo je da ova knjiga značajno doprinosi poznavanju dosad nepoznatih aspekata povijesti grada Knina i njegove okolice.

Smatramo da će objavljivanje ove zbirke povijesnih vrela potaknuti… zanimanje profesionalnih povjesničara koji se bave novovjekovnom hrvatskom poviješću.

Ova knjiga ima 6 poglavlja i to:

  1. Dolazak i naseljavanje Gambirasia
  2. Gambirasi u matičnim knjigama
  3. Gambirasi u fondu generalnih providura
  4. Gambirasi u fondu javnih bilježnika
  5. Testamenti od Gamberasia
  6. Rodoslovlje Gambiroža

Koristeći arhivsko gradivo iz Državnog arhiva u Zadru i Šibeniku, biskupskih arhiva u Zadru i Šibeniku, matičnog ureda i župnog ureda u Kninu, itd. dan je prijepis svih mogućih dostupnih dokumenata o katolicima i pravoslavcima.

U jednom poglavlju sam obradio prezime Gambiraža iz Debeljaka, gdje se nalazi i jedan prijevod glagoljske matice.

U šestom poglavlju se nalaze rodoslovna stabla svih Gambiroža po rodovima i granama, zahvaljujući suradnicima.

Zahvaljujući ovoj knjizi svatko tko nosi ili je nosio ovo prezime lako će pronaći sebe i svoje porijeklo i preko deset koljena unazad.
Knjiga je prerasla u monografiju zahvaljujući prof. Rolandu Gambiroži.

Ovo djelo jednako je interesantno danas, za pedeset, a isto tako i za pet stotina godina.

Knjiga predstavlja obiteljsko srebro koje će svaki Gambiroža na odlasku poželjeti ostaviti svom unuku u naslijeđe.

Mladen Gambiroža

Gordan Gledec

Istraživanjem rodoslovlja bavi se od 1999. godine. Uglavnom istražuje prezimena svojih predaka: Gledec (Poljanica Bistrička, Zagreb) i Hitrec (Martinci, Zlatar, Zlatar-Bistrica). U svom obiteljskom grmu ima preko 2400 pojedinaca. Zaposlen je kao profesor na Zavodu za primijenjeno računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.