Europeana: zbogom oružje – dobro došle uspomene

Suvremena tehnologija potakla je europske političare i stručne ustanove da zadnjih godina pokrenu projekt koji je dobio krovno ime Europeana. Projekt ima za cilj prikupljanje najrazličitijeg gradiva u digitalnu knjižnicu. Europeana je internetski portal putem kojeg se može ulaziti u tu fondaciju i dopunjavati je svojim prilozima. Pri tome dolazi do plodnog preplitanja digitalnih fondova stotina ustanova i mnogo više pojedinaca.

Europeana

I mi rodoslovci neorganizirani smo tvorci digitalnog arhivskog gradiva. Naš je najveći doprinos prepisivanje zapisa iz matičnih knjiga. Iz zapisa o rođenjima, vjenčanjima i smrtima nastaju strukture podataka koje su po informacijama mnogo bogatije od originala. Posebna vrijednost tih digitalnih društvenih tvorevina je nešto posve novo. Prije nekoliko godina to je počelo nastajati i danas se uspješno razrasta. U Sloveniji postoji u referentnoj kartoteci rodoslovnog društva više od 1,100.000 osoba. Po prezimenima je na Internetu objavljen indeks rodoslovno istraženih i srodnički povezanih osoba. Drugi je referentni indeks indeks vjenčanja, koji broji oko 350.000 parova. U indeksu je preko 700.000 upisa, jer je taj razvrstan po prezimenu ženika i djevojačkom prezimenu nevjeste. Uz ta dva indeksa postoje deseci zbirki druge digitalizirane rodoslovne robe.

Čim podaci poprime digitalan oblik, mogu oživjeti i poletjeti u svemir. To se doslovno i ostvaruje. Podaci o našim precima i srodnicima predmet su zanimanja živućih srodnika i cijelog čovječanstva. Dostupni su neprekidno u svim zakucima planeta.

Mi rodoslovci to radimo spontano i neorganizirano. Postoje, uostalom, preporuke za uvažavanje rodoslovnih standarda pa se našao dragovoljac koji u kumulativnu datoteku udružuje podatke koje u formatu GEDCOM prilažu članovi Slovenskog rodoslovnog društva (njih ima oko 170) pa iz te kumulative nastaje internetski referalni indeks. To bi, ukratko, bio doprinos Slovenskog rodoslovnog društva svjetskoj digitalnoj fondaciji.

Mnogi pojedinci na Internetu objavljuju i nešto drugo, ne samo rodovnike. To su pisani dokumenti, fotografije, skenirano gradivo, filmovi i još svašta. Najčešće su to internetske objave namijenjene članovima obitelji i staleškim kolegama. Dogodi se da nešto od toga bude i od šireg značenja, zanimljivo i izvan uskog kruga srodnika. Takav je bio, na primjer, dnevnik koji je u vrijeme I svjetskog rata pisao moj djed Oto Hawlina. Kad sam taj tekst digitalizirao i objavio na Internetu, postao je šire dostupan nego bi bio u obliku tiskane knjige.

Samo zbog te internetske publikacije bio sam pozvan na tiskovnu konferenciju na kojoj je u Sloveniji bio predstavljen jedan od projekata Europeane. Taj projekt povezuje digitalizaciju svega što podsjeća na I svjetski rat. Približava se stota obljetnica početka tog rata što je navelo vodstvo Europeaneda svoje djelovanje produbi i tematski ga zaokruži. Nastoji pridobiti digitalno gradivo osobito s područja na kojima je bjesnila ta svjetska katastrofa. Zato su projekt i predstavili Sloveniji i pripremili tehničku ekipu koja će priloženo gradivo digitalizirati. Svatko je pozvan da svoje gradivo sam priloži preko portala Europeane. Ako to ne zna ili nema pribora, može ga donijeti na obradu sabirnim centrima.

Peter Hawlina

Osnivač je Slovenskog rodoslovnog društva. Član je "Association of Professional Genealogists". Tečno govori engleski, njemački, hrvatski, srpski i slovenski jezik. Autor je rodoslovnog priručnika.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *