Bryan Sykes: Sedam Evinih kćeri

Sljedeći tekst preuzet je sa stranica Naklade Zadro.

Profesora Bryana Sykesa, stručnjaka svjetskoga glasa na području istraživanja DNK i evolucije čovjeka, pozvali su 1994. da ispita ostatke Ledenog čovjeka pronađenog slučajno duboko u ledu talijanskih Alpa. Otkriće zaleđenog pretka i njegova starost – 5000 godina – zadivili su svijet. No ono što je priču s naslovnih stranica učinilo još zanimljivijom jest činjenica da je profesor Sykes ušao u trag genetskom potomku Ledenog čovjeka – ženi koja danas živi u Velikoj Britaniji. Kako je utvrdio da je riječ o rođakinji čovjeka koji je umro prije više tisuća godina?

U knjizi Sedam Evinih kćeri Sykes govori o svojim istraživanjima zadivljujućega gena koji se nepromijenjen prenosi s naraštaja na naraštaj po majčinoj liniji i opisuje kako se njime koristi na čudesnom putovanju kroz vrijeme i prostor u potrazi za našim precima. Nakon što je očitao slijedove baza tisuća uzoraka DNK iz cijeloga svijeta, utvrdio je da ih se može svrstati u samo nekoliko desetaka skupina. U Europi ih je samo sedam. Na temelju 6000 uzoraka DNK zaključio je da je gotovo svaki čovjek europskog podrijetla, ma gdje u svijetu živio, potomak jedne od sedam pramajki, sedam Evinih kćeri. Nadjenuo ima je tradicionalna europska imena i odredio približno u kojem je dijelu Europe živjela. Najstarija je živjela prije 45000 godina, a najmlađa prije 8000 godina.

Pred čitateljem je uzbudljiva znanstveno-popularna priča iz koje će saznati kako se utvrđuje naše podrijetlo, gdje su, kada i u kakvim okolnostima živjeli naši genetski preci te da smo svi mi dokaz čudesne snage naše DNK koja je preživjela tolike tisuće godina i danas živi u nama. Ti je priča o evoluciji ljudske vrste u sasvim novome svjetlu, ali i priča koja zadire u samu bit čovjeke kao jedinke i u bit njegova osjećaja identiteta.

 Podaci o knjizi:

  • Izdavač:Naklada Zadro
  • Urednik: Božena Zadro
  • Godina: 2002
  • Opseg: 272 str., ilustrirano kartama
  • Uvez: tvrdi s ovitkom, 16×24 cm
  • Maloprodajna cijena: 240,00 kn

Gordan Gledec

Istraživanjem rodoslovlja bavi se od 1999. godine. Uglavnom istražuje prezimena svojih predaka: Gledec (Poljanica Bistrička, Zagreb) i Hitrec (Martinci, Zlatar, Zlatar-Bistrica). U svom obiteljskom grmu ima preko 2400 pojedinaca. Zaposlen je kao profesor na Zavodu za primijenjeno računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *