Obitelj u srednjem vijeku na hrvatskim prostorima

U četvrtak, 14. travnja 2011. u 18.30 sati u knjižari Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb, doc. dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus održat će predavanje pod naslovom "Obitelj u srednjem vijeku na hrvatskim prostorima".

Kratki sadržaj

Obitelj se još uglavnom shvaća kao osnovna društvena jedinica koja ima ključnu ulogu u biološkoj reprodukciji društva te socijalizaciji pojedinca, a kao takva tijekom povijesti često je služila i kao model pri oblikovanju raznih drugih društvenih zajednica te kao model za objašnjenje odnosa u raznim zajednicama. Upravo je razdoblje srednjega vijeka ključno za oblikovanje mnogih čimbenika percepcije obitelji i obiteljskih odnosa koji još dominiraju u modernom zapadnom društvu, npr. način identifikacije putem obiteljskih veza, struktura obitelji i shvaćanje braka. U predavanju će se prikazati struktura obitelji i odnosi u obitelji (odnos muža i žene, roditelja i djece) u srednjovjekovnim hrvatskim društvima te ukazati na neke (ne)očekivane sličnosti i razlike sa suvremenom obitelji.

O predavaču

Zrinka Nikolić Jakus (Zagreb, 1973) diplomirala je i magistrirala na studiju povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te magistrirala i doktorirala na medievalnom studiju (Medieval Studies) na Srednjoeuropskom sveučilištu (Central European University) u Budimpešti s temom formiranja dalmatinskoga gradskog plemstva u srednjem vijeku. Od 1998. zaposlena je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Objavila je knjigu Rođaci i bližnji: dalmatinsko gradsko plemstvo u ranom srednjem vijeku te priručnik Uvod u studij povijesti: historiografski praktikum. Dobitnica je nagrade za mlade znanstvenike i umjetnike Društva sveučilišnih nastavnika Sveučilišta u Zagrebu za 2004. U širem smislu, područja njezina interesa su društvena povijest, posebno povijest obitelji, žena i plemstva.

Hrvatska, Slavonija i Dalmacija sredinom 14. stoljeća
Hrvatska, Slavonija i Dalmacija sredinom 14. stoljeća, izvor: www.crohis.com

Gordan Gledec

Istraživanjem rodoslovlja bavi se od 1999. godine. Uglavnom istražuje prezimena svojih predaka: Gledec (Poljanica Bistrička, Zagreb) i Hitrec (Martinci, Zlatar, Zlatar-Bistrica). U svom obiteljskom grmu ima preko 2400 pojedinaca. Zaposlen je kao profesor na Zavodu za primijenjeno računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *