Predstavljen “Hrvatski prezimenik”

U velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog doma (Zagreb, Perkovčeva 2) u srijedu, 10. rujna 2008. g. u 12:00 sati predstavljena je knjiga "Hrvatski prezimenik – (Pučanstvo Republike Hrvatske na početku 21. stoljeća)" koju su priredili Franjo Maletić i Petar Šimunović.

Obavijest o predstavljanju prenosimo s tri portala.

Večernji list donosi tekst pod naslovom "Naše prezime Horvat izvezli smo u Europu":

Autor Denis Derk

Na fotografiji: priređivači knjige “Hrvatski prezimenik” Franjo Maletić i akademik Petar Šimunović

Kapitalni projekt, hrvatski krsni list, prvorazredni spomenik hrvatske kulture, tek su neki od epiteta koje je na predstavljanju u Novinarskom domu dobila trosveščana knjiga “Hrvatski prezimenik”, koju su priredili akademik Petar Šimunović i Franjo Maletić.

Na 2200 stranica autori su, koristeći se podacima iz popisne građe iz 2001. godine, objavili abecedni popis od čak 114.643 hrvatska prezimena s brojem obiteljih tih prezimena u pojedinim naseljima u općinama, ali i popis 6654 naselja s prezimenima stanovnika i brojem obitelji.

Usporedbe radi, Njemačka nema iscrpan prezimenik, nego tek procjenu da u toj zemlji opstoji 500.000 prezimena, dok Francuska barata s brojkom od 350.000 do 400.000 prezimena. Izdanje Golden marketinga-Tehničke knjige donosi i iscrpnu studiju akademika Šimunovića o prezimenima, koju bi obvezno trebali pročitati i naši političari uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Tu se može pročitati da su se prezimena u Hrvatskoj pojavila u 12. stoljeću, prvo kao povlastica plemstva, a tek potom običnog puka. Akademik Šimunić, primajući čestitke za 75. rođendan, istaknuo je da su nakon Drugog svjetskog rata saveznici po prezimenima crtali granice u Istri te da je prezime Horvat s brojnim inačicama najčešće prezime ne samo u Hrvatskoj nego i u Madžarskoj, Sloveniji, Slovačkoj i u Gradišću.

Sadašnje monumentalno izdanje “Hrvatskog prezimenika” slijedi “Leksik prezimena Hrvatske” koji su 1976. objavili Valentin Putanec i Petar Šimunović, a koji je pripremljen po popisu stanovništva iz 1948. Stoga će usporedba tih dvaju izdanja pružiti niz važnih podataka o stanovnicima RH u posljednjih pola stoljeća.

O predstavljanju prenoseći vijest Hine pišu i T-portal (Dokaz depopulacije: Predstavljen Hrvatski prezimenik) i Seebiz.eu (Hrvatski prezimenik: krsni list 21. stoljeća):

Kapitalno trosveščano djelo Hrvatski prezimenik s podnaslovom Pučanstvo Republike Hrvatske na početku 21. stoljeća, priređivača Franje Maletića i akademika Petra Šimunovića, predstavili su danas recenzenti Milan Moguš i August Kovačec te priređivači .

Po ocjeni predstavljača, "Hrvatski prezimenik" jedinstveno je kulturno i znanstveno djelo koje u tri knjige na 2200 stranica otkriva neprocjenjivo bogatstvo hrvatske antroponomastike.

Knjige sadrže abecedni popis 114.643 hrvatska prezimena s brojem obitelji tih prezimena u pojednim naseljima i općinama te popis 6654 naselja s prezimenima stanovnika i brojem obitelji.

Uvodnu studiju napisao je Petar Šimunović koji u njoj obrađuje hrvatska prezimena i njihovo značenje, motiviku i strukturu. Objašnjava nastanak i povijest hrvatskih prezimena, nasilna preimenovanja, sudbinu prezimena u dijaspori te analizira temeljna obilježja tisuću najučestalijih hrvatskih prezimena.

Po riječima jednog od najpoznatijih hrvatskih onomastičara Petra Šimunović "Hrvatski prezimenik" krsni je list 21. stoljeća i ogledalo našega identiteta.

"Prezimena su kulturni spomenici, a Hrvati su prvi od slavenskih naroda dobili prezimena, u 12. stoljeću", rekao je dodavši kako je migracije nemoguće proučavati bez prezimena.

"Hrvatski prezimenik" u demografskom pogledu, kako je rekao, upozorava na depopulaciju budući da je sve više hrvatskih naselja s jednim ili dva prezimena.

Na sve manji broj nositelja hrvatskih prezimena posebice u istočnoj Istri, između gornjeg toka Sutle i Drave, u dijelovima Slavonije, na velebitskim prostorima itd., upozorio je i akademik Kovačec.

"Ti podaci morali bi biti zvono na uzbunu za vladajuće političke strukture, jer prijeti opasnost da velik prostori države ostanu u potpunosti bez stanovnika", rekao je. Ako se ne pristupi sustavnoj demografskoj obnovi tih prostora, moglo bi doći do takvih oblika naseljavanja koji bi stvorili nove akutne probleme, a stare ne bi riješili, rekao je Kovačec.

Akademik Milan Moguš istaknuo je kako je "Hrvatski prezimenik" temelj za jezikoslovna, etnološka, a posebice demografska istraživanja budući da je depopulacija dotaknula dno. Upozorio je kako danas državama i kontinentima lutaju čitave besprezimenske mase koje će mijenjati demografsku sliku.

Prezimenik je ocijenio golemim dijelom od prvorazredne važnosti, istaknuvši kako ne zna koliko možemo biti u ovom trenutku svjesni što je sve s tim djelom učinjeno. Po njegovim riječima, ni u širini ni u dubini nismo imali takvo djelo, a takva knjiga, kako je napomenuo, ne postoji ni u jednoj drugoj europskoj antroponomastici.

Franjo Maletić govorio je o radu na projektu hrvatskih prezimena koji će obuhvatiti i hrvatska prezimena u dijaspori. Rekao je da će uskoro biti dostupan na internetskim stranicama.

U sklopu predstavljanja "Hrvatskog prezimenika" obilježen je 75. rođendan akademika Petra Šimunovića.

"Hrvatski prezimenik" objavio je zagrebački nakladnik Golden marketing-Tehnička knjiga.

Gordan Gledec

Istraživanjem rodoslovlja bavi se od 1999. godine. Uglavnom istražuje prezimena svojih predaka: Gledec (Poljanica Bistrička, Zagreb) i Hitrec (Martinci, Zlatar, Zlatar-Bistrica). U svom obiteljskom grmu ima preko 2400 pojedinaca. Zaposlen je kao profesor na Zavodu za primijenjeno računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *