Zemljišni katastri kao izvori za rodoslovna istraživanja

Dana 29. siječnja 2008. godine gđa. Ana Brkić održala je predavanje na temu "Zemljišni katastri kao izvori za rodoslovna istraživanja".

Važnost katastra i katastarske dokumentacije (gradiva) je i ta što ima vrlo značajnu vrijednost za svaku državu, a posebno za Hrvatsku, koja je u povijesti prolazila razne strane vlade i uprave. Katastarska dokumentacija sadrži dragocjene geodetsko-tehničke i kulturno-povijesne podatke i predstavlja temeljni dokument o prostornim i vlasničkim odnosima, te je osnova gruntovnice za unose-promjene vlasnika i druge sadržaje.

Gđa. Ana Brkić: Priprema za vrijeme uvodne riječi Većina katastarskog gradiva sačuvana je do danas. Za kontinentalni dio Hrvatske čuva se u Državnom arhiv Zagreb (od 1847.- 1963.), zatim za Dalmaciju ( 1823. -1975.) i Istru (1818- 1824. ) u Državnom arhivu Split. Nužno je razjasniti da dokumentacija Istre nije cjelovita i da se kartografsko gradivo djelomično čuva u Splitu, a najveći dio pisanog kartografskog gradiva za svaku općinu u Istri i dio izvornih mapa još uvijek je pohranjeno u Državnom arhivu u Trstu. U Državnom arhivu Pazin čuvaju se identifikacijske skice za kotar Buje, a u Državnom arhivu Rijeka čuvaju se identifikacijske skice za riječko područje i otoke Cres i Krk. Prije sustavne katastarske izmjere cjelovite Hrvatske, postojale su izmjere na raznim mjestima pa se tako može smatrati najstarija izmjera 1359., najstarija zemljišna knjiga 1393./1396. Malog Stona, zatim Mletačka republika osniva 1452. godine katastar zemlje zgrada za otok Pag, a 1609. za Nin i Zadar, 1675. cijelo Kninsko područje, te teritorij Klisa i Splita.

Rodoslovac nakon proučavanja matičnih knjiga tražit će podatke u katastarskom gradivu, ako je izgubio nekog od predaka ili ako želi znati nešto više o mjestu i prostoru, gdje su živjeli njegovi preci ili ako ima neriješene imovinske odnose. Budući da se u katastarskoj dokumentaciji vrše povremeno provjere – dopunjavanje, ispravljanje planova, karata i međa, potrebno je pratiti katastarske dokumente od samih početaka pa dalje do danas. Osim navedenog, ovi dokumenti olakšavaju razvrstavanje obitelji i rodova, podjela zadruga, ako se netko bavi šire genealogijom ili demografskom poviješću svoga zavičaja.

Mladen Paver

Rodoslovnim se istraživanjima bavi od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, "visine" od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Pripremio je za tisak priručnik za rodoslovnog istraživača "Pred zagonetkom obiteljskog stabla" s dodatkom "Vježbe iz antroponimije", uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika.

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.