Predsjednik HRD-a D. Boras održao predavanje o hrvatskoj rječničkoj baštini

U dvorani Rektorata Sveučilišta u Zagrebu u srijedu, 12. travnja 2017. godine održano je predavanje prof. dr. sc. Damira Borasa, rektora Sveučilišta u Zagrebu i predsjednika Hrvatskog rodoslovnog društva “Pavao Ritter Vitezović” pod naslovom “Hrvatska rječnička baština”.

Nakon kratke najave predavanja, riječ je preuzeo g. Boras, koji se publici kratko predstavio svojim životopisom.


Za vrijeme predavanja…

Predavanje “Hrvatska rječnička baština” vrijedno je djelo prof. dr. sc. D. Borasa i njegove istraživačke ekipe, u kojem je su dugotrajnim i mukotrpnim radom digitalizirao više od 338 rječnika hrvatskog jezika u izdanjima tiskanim u razdoblju od 1595. do 1919. godine. Glavni je cilj projekta bio stvoriti popis i opisati hrvatske rječnike te izraditi računalne baze podataka koje bi omogućile lakši uvid u građu i pretraživanje.

Više informacija o projektu dostupno je na Wikipediji.

Predsjednik HRD-a D. Boras uložio je veliki trud tijekom izlaganja kako bi posjetiteljima objasnio značaj projekta u očuvanju i vrednovanju naše hrvatske rječničke baštine.

Na mnoga postavljena pitanja nakon predavanja prof. Boras rado je odgovarao te dodatno pojašnjavao svoje predavanje .

Nakon završetka predavanja članovi Društva i posjetitelji nastavili su neformalno druženje u predvorju dvorane.

Željka Nađ

Željka Nađ, rođena je 1952.godine u Novoj Gradiški, radila je u Ministarstvu financija, sada je u mirovini. Članica je Hrvatskog rodoslovnog društva " Pavao Ritter Vitezović". Proučavanjem rodoslovlja bavi se unatrag 10-ak godina. Završila je tečaj o rodoslovlju "Za svojim korijenima" gosp. Mladena Pavera. Od tada se aktivnije bavi istraživanjem porijekla svoje obitelji, kao i proučavanjem svakodnevnog života, običaja, okoline te nastajanja mjesta u kojima su živjeli njeni preci. Autorica je radova u zborniku "Tragom naših predaka" te prezentacija istraživanja "Povijest Cernika", "Nova Gradiška- najmlađi grad", "Crvena i bijela Hrvatska", "Potraga duga 73 godine", "Moji predci doseljeni prije 5 stoljeća u Cernik", "Dolazak obitelji Bartsch iz Prusije u slavonsko selo Prvča", "Povijest nastanka i nestanka mjesta Trtschadorf (Trčkov) u Sudetima" i "Moja obitelj Mihić".

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *