Predavanje u HDA: Povijest roda Jukić

U utorak, 22. ožujka 2011., u 17h u Hrvatskom državnom arhivu u multimedijskoj predavaonici na prvom katu održat će se predavanje u sklopu naše tribine. Naslov predavanja je "Povijest roda Jukić – uspješan primjer kako dalje kad nema matičnih knjiga". Predavač će biti Marko Rimac.

Sadržaj predavanja

Od kraja 17. stoljeća do danas proteklo je oko 12 generacija, ovisno o rodu kojeg pratimo. Uspostaviti redoslijed predaka do toga doba moguće je uz pomoć obiteljske predaje i dokumentacije, matičnih knjiga i stanja duša, katastarskih podataka i mapa, bilježničkih spisa i spisa državne i vojne uprave, biskupskih vizitacija itd. Svaki od tih izvora pomaže nam za različita razdoblja (generacije) i vrstu istraživanja. Rodoslovlje se ispravno radi tako da se krene od živućih generacija prema pokojnim precima i rođacima. Postoje dvije osnovne vrste rodoslovlja, rodoslovlje predaka i rodoslovlje roda, koje je teško istraživati jednu bez druge. Obiteljska predaja najvrjednija je za posljednjih nekoliko generacija, kao i obiteljska dokumentacija koju uglavnom imamo kod kuće (vjenčani listovi, kupoprodajni ugovori, ostavinske rasprave itd.). Nakon toga sljedeći korak je istraživanje matičnih knjiga koje su ujedno najvrjedniji i najjednostavniji način traženja predaka. Problem s matičnim knjigama je da često nisu sačuvane za starija razdoblja ili nisu sačuvane u cijelosti (mnoge župske matične knjige u Dalmatinskoj zagori, Lici, Kordunu i drugdje uništene su u ratovima 20. stoljeća), a naravno uvijek postoji problem i s pouzdanošću svakog pojedinog podatka. Zbog toga je potrebno za izradu rodoslovlja kombinirati sve vrste izvora, pri čemu se oni trebaju međusobno provjeravati, nadopunjavati, nadovezivati i upućivati jedni na druge.

Isječak iz mletačkog katastra iz 1726. godine za imanje braće Jukić u Ercegovcima

Tamo gdje prestaje obiteljska predaja (najčešće se pamti do 150 godina unatrag, zbog tog što su nam uglavnom živi djedovi koji pamte svog djeda što je otprilike to razdoblje) i matične knjige (njihovo vođenje počinje biti redovno, sustavno i nadzirano tek od početka 19. stoljeća), dakle početkom 19. stoljeća, nadovezuje se prvi stabilni katastar Austrijske Carevine za Dalmaciju rađen od 1818. do 1838. godine. Ako uspješno pronađemo svoje pretke do tog razdoblja, na temelju kontinuiteta zemljišnog vlasništva moguće je ustanoviti koji je naš predak bio upisan u taj zametak današnjeg katastra. Tada istraživanje rodoslovlja ide u korak s istraživanjem zemljišnih odnosa.


Isječak iz katastarske mape banderije Buljan iz 1705. godine na kojem se vidi zametak zaselka Jukić (A i B) na Zelovu

Istraživanje roda Jukić u Cetinskoj krajini bilo je upravo takvo. Matične knjige djelomično su stradale u Drugom svjetskom ratu i Domovinskom ratu. Cijela desetljeća zapisa o krštenjima, vjenčanjima i sprovodima zauvijek su izgubljena. Standardno rodoslovno istraživanje ovdje bi naišlo na zid (engl. brick wall). Nasreću za povijest Cetinske krajine postoji cijeli niz povijesnih izvora u razdoblju prije sačuvanih matičnih knjiga (prije sredine 19. stoljeća). U njima je sačuvano na stotine upisanih pripadnika roda Jukić iz tog razdoblja. Nezgoda je da se pri tome često ne može utvrditi o kojem je točno Jukiću riječ i gdje ga smjestiti na rodoslovnom stablu. Rješenje je pronađeno u povezivanju više različitih vrsta istraživanja pri čemu je rezultat bio još šest generacija u rodoslovlju roda Jukić.

Gordan Gledec

Istraživanjem rodoslovlja bavi se od 1999. godine. Uglavnom istražuje prezimena svojih predaka: Gledec (Poljanica Bistrička, Zagreb) i Hitrec (Martinci, Zlatar, Zlatar-Bistrica). U svom obiteljskom grmu ima preko 2400 pojedinaca. Zaposlen je kao profesor na Zavodu za primijenjeno računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Možda će vas zanimati...

1 rezultat

  1. Ratimira Šimundić says:

    Ovo je super. Istina je da treba kombinirati sve moguće izvore. No, ovo s katastrom i zemljišnim knjigama mi je novost u toliko što je to nekome stvarno uspjelo. Ja sam u Zadru vidjela nešto slično za Šimundiće, no nisam se time bavila. Sad si me zaintrigirao da se toga primim. Hvala, Ratimira

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>