Osvrt na tribinu mr.sc. M. Pandžića: Pitanja otvaraju dijaloge
„Treba nam prije svega više vaših pitanja na koja nailazite dok istražujete svoje rodoslove, povijest svojih obitelji. Postavljajte pitanja o izvorima potrebnih podataka, dokumenata, literature. Ako tako budemo radili, imat ćemo uvijek pravih tema za ovu Tribinu, pa će onda vjerojatno biti i pogodnih predavača“ – završio je u četvrtak, 14.svibnja, svoje izlaganje na Tribini Hrvatskog rodoslovnog društva mr.sc. Miljenko Pandžić.
Radni vijek arhivista prof. Pandžić je počeo u Arhivu Hrvatske (danas je to Hrvatski državni arhiv) prije 45 godina. Tu je vodio Dokumentarističko-informativnu službu. i Odjel za obradu i zaštitu arhivskog gradiva, objavio niz knjiga i studija, sudjelovao na međunarodnim znanstvenim i stručnim susretima, bio autor vrijednih izložbi. Magistrirao je s temom „Arhivi i pismohrane u doba Hrvatskog kraljevinskog vijeća u 18.stoljeću“ i djelovao kao pomoćnik ravnatelja HDA, te sudjelovao u restituciji arhivskog gradiva odnesenog iz Hrvatske za vrijeme prošlog rata. Danas je znanstveni savjetnik u miru, ali ne i mirovanju – pun je zanimljivih planova, koje uporno ostvaruje.
Valjda nikada do sada stol u Profesorskoj čitaonici HDA nije bio toliko zatrpan gradivom, kojim je predavač ilustrirao svoje predavanje – knjigama, časopisima, kutijama s originalnim dokumentima starijim i od četiri stoljeća. Izbor tog gradiva, sada dostupnog oku amatera-istraživača, obavio je predavač uz vrijednu pomoć voditelja Odjela za starije arhivsko gradivo HDA, prof. Ladislava Dobrice.
Nakon osvrta na povijest i društvenu funkciju rodoslovlja od biblijsko-antičkog svijeta do naših dana koji ni malo ne umanjuju ulogu arhivske građe za identifikaciju obitelji i naroda, prof. Pandžić je opisao vrela kojima se koristi današnji rodoslovac u Hrvatskoj. Naveo je i teškoće na koje pri tom nailazi, uz preporuke kako ih svladavati. Zadržao se na prikazu matičnih knjiga u nas i njihovih parica ( evidenciju o tome u HDA vodi prof,. Nikolina Krtalić), Statusa animarum (malo se zna za slične dokumente iz pravoslavnih izvora, kakav je na pr. Šematizam Pakračke eparhije iz 1889.), poreznih popisa i urbara (među najstarijima takvima je onaj iz Donje Stubice 1567.g.), kanonskih vizitacija, priručnika, kazala, knjiga (Laszowski, Bojničić, Zmajić, Dujšin, Adamček, Mažuran, Hrvatski biografski leksikon itd.).
Nakon predavanja prof. Pandžić zadržao se u razgovoru sa slušateljima. „Vidio sam neka od vaših istraživanja, mislim da su vrlo ozbiljna i vrijedna, pa se tim više želim upoznati s pitanjima na koja pri tom nailazite“, rekao je on.
Gostovanje prof. Pandžića potaklo je i neka šira pitanja o budućem radu Tribine. Očito je da njeno uspješno planiranje, pripremanje i vođenje ( uz preporučljivu koordinaciju sa suradničkim udrugama) ne mogu pasti na leđa jedne osobe, ma kako ona bila požrtvovna. Ako Tribina može privući tako živo zanimanje članova, kakvo se moglo ovaj puta vidjeti, onda bi ona morala biti rezultat stalnog našeg dijaloga, a možda i briga nekog Savjeta Tribine, ali svakako Upravnog odbora Društva.
Knjige koje smo ovaj puta vidjeli navode na pitanje – ne bi li Hrvatski državni arhiv, u suradnji i s našim Društvom i još nekim ustanovama, mogao pripremiti izložbu recimo pod naslovom „Knjiga u službi rodoslovnog istraživača“. Svima koji su je vidjeli ostala je u najboljem sjećanju slična izložba, održana prije tri godine u Gradskoj knjižnici Zagreb.
HDA ima takvo iskustvo s odličnim izložbama, da bi ovu – uz odgovarajuću pripremu i publicitet – mogle posjetiti stotine i stotine građana, možda i mnogo mladih.
Fotografije: Ljudevit Meze
