Preci u srpskom jeziku

Film “Maratonci trče počasni krug” srpska je crnohumorna tragikomedija iz 1982. koju je režirao Slobodan Šijan prema scenariju Dušana Kovačevića. Ovaj je film idealan je za ilustraciju priče o bogatstvu riječi u srpskom jeziku u području rodoslovlja.

U toj urnebesnoj crnoj komediji smještenoj u tridesete godine 20. stoljeća na samom početku upoznajemo šest generacija pogrebničke obitelji Topalović:

  • najmlađi je član Mirko Topalović (glumi ga Bogdan Diklić),
  • njegov otac je Laki Topalović (maestralna uloga Danila Stojkovića),
  • Lakijev otac je Milutin (Pavle Vujisić),
  • Milutinov otac je Aksentije (Mija Aleksić),
  • njegovi je, pak otac Maksimilijan Topalović (Mića Tomić),
  • najstariji član obitelji je 120-godišnji Pantelija, koji umire na početku filma (uz legendarni citat – “njegov poslednji prijatelj umro je krajem prošloga veka“),

Šest generacija jedne obitelji – to bi značilo da je Pantelija bio Mirkov praprapradjed – ili jednostavnije – navrndeda. Da je Mirko imao sina, umjesto da mali polomi jezik dozivajući prapraprapradjeda – dozvao bi kurđela.

I tako po jedna riječ za čak 16 generacija!

Po muškoj liniji: Po ženskoj liniji:
  1. otac
  2. deda
  3. pradeda
  4. čukundeda
  5. navrndeda – bele pčele
  6. kurđel
  7. askurđel
  8. kurđup
  9. kurlebalo
  10. sukurdov
  11. surdepač
  12. parđupan
  13. omžikur
  14. kurajber
  15. sajkatav
  16. beli orao
  1. majka
  2. baba
  3. prababa
  4. čukunbaba
  5. navrnbaba – bela pčela
  6. kurđela
  7. askurđela
  8. kurđupa
  9. kurlebalo
  10. sukurdova
  11. surdepača
  12. parđupana
  13. omžikura
  14. kurajbera
  15. sajkatava
  16. bela orlica

Znamo li kako po tom pitanju stoje Hrvati? Osim prefiksa pra-, imamo li kakve zvučnije nazive?

Gordan Gledec

Istraživanjem rodoslovlja bavi se od 1999. godine. Uglavnom istražuje prezimena svojih predaka: Gledec (Poljanica Bistrička, Zagreb) i Hitrec (Martinci, Zlatar, Zlatar-Bistrica). U svom obiteljskom grmu ima preko 2400 pojedinaca. Zaposlen je kao profesor na Zavodu za primijenjeno računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Možda vam se svidi

10 komentara

  1. Božidar Ručević says:

    Ovo je zanimljivo i zgodno ili bolje rečeno vickasto štivo, i to u stilu sterijanske humornosti u njih!?
    Jednom davno razmišljah gdje, kada i kako bi u nas trebali prekinuti nizove uporabe pra i neki predak? Tada mi se činilo da bi nakon određenog naraštaja trebalo s nizom pra nastaviti, ali na drugoj to jest. novoj riječi: sin, otac, djed, pradjed, prapradjed, pa didak, pradidak, prapradidak, te predak, prapredak, praprapredak i tome slično! No, tu se onda javlja problem kako rješavati ona u nas dobro riješena usporedna nazivlja kao što su: stric, prastric, praprastric i drugi srodnici (ujak, tetak, bratić)?
    Krenuti kao u Srba s nečim što nema nikakve veze ni s njihovim jezikom već od pete generacije te na 14. mjestu doći do, ne daj Bože, riječi kurajber – zaista bi bilo prestrašno!? U svakom slučaju je bolje da se u nas Hrvata niz nastavi uporabom rječce pra ili iskoristi anglosaksonski prijevod, jer se u njih nalazi nekoliko zanimljivih nazivlja!? Vrlo agilne rodoslovce u Sloveniji bi također bilo zanimljivo saslušati!
    Tema je prihvatljiva za novu debatu na našem portalu http://www.rodoslovlje.hr! Počujmo se!

  2. Nino Talic says:

    kao prvo, oprostite na mom hrvatskom, jer zivim od rodjenja u Njemackoj. U njemackom postoji pojam Großonkel (pra-stric, pra-tetak ili pra-ujak), kao Großtante (pra-strina, pra-tetka ili praujna), koja oznacuje kao rijec Großvater (otac od roditelja) srodstvo sa jednim od roditelja.
    Isto tako rodjaci dobiju prefix Groß (=velik), tako da Großcousin bi znacio pra-rodjak.

    po mom misljenju, ne bi bilo lose – bar u svrhe rodoslovlja – uvesti u hrvatski jezik nove nazive za bolje diferenciranje rodbisnkih veza.

  3. Vojvoda Vuk says:

    Ima jos nesto interesantno sto sam skoro nasao,a to je da postoje nazivi za jos neke pretke i to: “kursula”,izmedju “kurlebala” i “sukurdova”,i “sivi hromi vuk” i “sunce”,poslije “belog orla”. znaci 19 generacija.

  4. omžikur says:

    meni je ovo super, anglosahonci nemaju ovako bogati rijecnik pa su zato svi ujaci i ujne, pa nije cudo sto se onda braca i sestre vencaju jer nemaju smisla za rodoslov.

  5. Tino Mamić says:

    na nekom srpskom rodoslovnom forumu nasao sam hrvatska imena za prece. Dali iko zna nesto vise o tome?
    1. OTAC
    2. DJED
    3. PRA-DJED
    4. ŠUKUN-DJED
    5. NA-DJED
    6. KU-DJED
    7. ASKU-DJED
    8. MUR-DJED
    9. LE-DJED
    10. SUKUR-DJED
    11. SUR-DJED
    12. PAR-DJED
    13. OM-DJED
    14. KURAJ-DJED
    15. STER-DJED
    16. ANTE-DJED

  6. ma, to je netko izmislio… http://ce-4.forumotion.com/t3671-rodoslovlje… “Hrvatska verzija bi bila slijedeca:”, kaže…

  7. Tino Mamić says:

    hvala na odgovoru. i meni je bilo sumnjivo ali nisam primijetio da pise BI BILA. ali koliko se sjecam u Dalmaciji upotrebljava se ŠAKUDID. to je ipak nesto, posto drugi jezici nemaju ni toga 🙂

  8. Lijenchina says:

    Hrvatsko rodoslovlje bi trebalo imati nazivlje sve do 20. koljena. Predlažem Hrvatskom rodoslovnom društvu na kreiranju novog nazivlja za svako koljeno, i to u suradnji sa HAZU nadležnim odjelom, Hrv. institutom za povijest, kao i Maticom hrvatskom. Treba okupiti komisiju vrsnih stručnjaka i održati predavanje na tu temu i donijeti ispravna nazivlja, koja će postati službena i priznata od države. Ne treba preuzimati srpsko nazivlje, koje utoliko nije niti srpsko, već od 6 do 15 koljena su to sve turcizmi, koji su ušli u nazivlje, a koji su potpuno strani hrvatskom jeziku. Ne treba ostaviti nazivlje po uzoru na Anglo-saksonski model, gdje "great-" prefiks oznacava svako koljeno unazad. Taj model dovodi do zabune, upravo zbog toga treba ostaviti: 1. otac 2. djed 3. pradjed 4. šukundjed 5. navrhdjed i dalje ostvariti nove nazive, u skladu s hrvatskim jezikom! Iako, "šukundjed" se može prevesti od srpskog "čukundeda", taj naziv je u narodu poznat, i on ne treba biti promijenjen. Iako, "navrhdjed" dolazi isto od "navrndeda", taj naziv neka ostane zbog toga što je kod većina istražitelja rodoslovlja maksimum do kojeg uspijevaju pronaći svog direktnog pretka, i ima simboliku, NA VRHu se nalazi DJED! Iza toga, umjesto kurđela, askurđela, treba pronaći nove nazive, lako pamtljive i onda službeno objaviti u medijima nazivlje, kako i na svim institucijama, koje su donijele novo hrvatsko rodoslovno nazivlje. S poštovanjem, Li-en-chi-na!

  9. Bogdan says:

    Evo jos jedne interesantne informacije, o znacenju prefiksa KUR u nazivima dalekih predaka u srpskom, pa dakle i u ostalim srodnim juznoslavenskim jezicima (usput, kod mene u slavoniji su u upotrebi isti nazivi, samo su generacije nasih roditelja ziveci u okolnostima poslije IISR to pozaboravljale). Postoji velika vjerojatnoca da prefiks KUR dolazi iz grckog jezika i prosto oznacava muskog pretka (u starogrckom jeziku KUROS znaci mladic). Posto su nam preci zivjeli u patrijarhalnom drustvu, naziv za muskog pretka je jednostavno primjenjivan i na zenskog, sa odgovarajucom gramatickom promjenom za zenski rod. Usput, negdje sam naisao da se isti prefiks koristio i kod nekih drugih naroda neslavenskog porijekla na Balkanu (npr. Tracana ili Ilira).

  10. Kokot 1 says:

    Svakako se slažem s korisnikom “Lijenčina”. Svakako ne treba uvoditi srpske izraze jer su oni također turcizmi, a bilo bi odista zbunjujuće da se npr. kurajberom naziva hrvatski predak koji se štoviše borio protiv Turaka. U mojoj obitelji govorilo se da ide otac, djed, pra-djed, šukun-djed, šukun šukun-djed, šukun šukun šukun-djed itd. Kad sam počeo istraživati rodoslovlje zaključio sam da je taj model vrlo nejasan kao i onaj sa pra pra pra pra… djedom. S obzirom da prefiks pra- logično dolazi od staroslavenske riječi čije je korijen u hrvatskom prije, pra djed znači otac od djeda tj. onaj prije djeda. Meni je tako bilo logično da je otac šukundjeda pra-šukundjed. No, problem je ponovo sljedeća generacija. Ovo mi je prvi put da sam pročitao ove srpske nazive i također se slažem za to da je izraz navrhdjed dobar, jer sam i sam po očevoj liniji došao upravo do te generacije pa je ona “na vrhu”. Unatoč tomu ja ne bih prihvatio ni anglo-saxonski model sa great jer zapravo time ništa ne mijenjamo jer zapravo ostavljamo sadašnji model s pra, a čiji sam problem već istaknuo. Uglavnom svakako je potrebno uvesti hrvatske nazive za pretke upravo zbog tog što je iz godine u godinu sve više ljudi koji se interesiraju za rodoslovlje. Srdačan pozdrav iz Zagreba!

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.