Zimski semestar Radionice „Za svojim korijenima“ na Sveučilištu za treću životnu dob primiče se kraju pa trideset polaznika sadašnje 5.generacije priprema tradicionalnu smotru radova – svoju izložbu, koja se otvara u četvrtak, 19. veljače u 11 sati u predvorju Sveučilišta, Vukovarska 68.

Pripreme izložbe povjerene su Odboru (D. Linarić, Ž. Nađ, B. Horvat, D. Hmelina i Ž. Mateljan) koji prikuplja zanimljive dokumente i uspomene – rezultate istraživanja obiteljske povijesti, iskustva polaznika iz rada u arhivima i na računalima, prikaz gostujućih predavača, osnovne informacije o Hrvatskom rodoslovnom društvu "Pavao Ritter Vitezović" (i njegovom webu s linkovima prema rodoslovnim i srodnim društvima u Hrvatskoj i u inozemstvu). Tako je Dragutin Hmelina, dipl.inž.elektronike, izradio kroniku svoje obitelji u kojoj je najstariji dokument iz generacije Gupčeve bune. Jarmila Hanuška izradila je rodoslov svojih predaka dugačak šest metara – sedam generacija, Bogdan Horvat našao je zapis o svom pretku u Danici Ilirskoj iz 1841. g. a Želimir Mateljan (obojica također dipl. inž. elektrotehnike) istražio povijest svog roda u slavonskoj Vojnoj krajini od 1702. – 1873. g.

Skroman raspoloživi prostor izložbe neće u cjelini predočiti priloge u kojima su polaznici Radionice krenuli dalje od samog grafičkog prikazivanja svojih rodoslova, nastojeći da bolje osvijetle prilike pod kojima su živjele generacije njihovih predaka.

Zborniku takvih radova 5. radionice dali su svoje priloge:

• Gordana Zebec-Hmelina („Epidemije kuge u Hrvatskoj od XIV do XIX stoljeća“),
• Josip Zečević („F.Maletić-P.Šimunović: Hrvatski prezimenik – prikaz“),
• Milivoj Tomašković („Tomaškovići – varaždinski vatrogasci u XIX st.“),
• Bogdan Horvat („Pradjed Ježek u Danici Ilirskoj 1841.“),
• Jovan Macut („Vojna krajina 1711. g.“),
• Janja Pršić-Ruždić („Slike siromaštva i bolesti u Hrv. zagorju i Dalmaciji XVII i XIX.stoljeća“),
• Jarmila Hanuška („Česi u Hrvatskoj“),
• Željko Mateljan („Vojna granica u Slavoniji 1702. – 1873. i život na njoj“) i
• Ksenija Vilfan-Tušek („Izvori za povijest Gorskog Kotara“).

Iz Gorskog Kotara dolazi i „Status animarum naše župe“ Ivana Grgurića, kojem nije bilo teško svakog četvrtka potegnuti do Radionice u Vukovarskoj iz svog Velikog Grđevca, udaljenog stotinjak kilometara od Zagreba. Dubravka Dragojlov je desetak dana krstarila Bosnom i Hercegovinom u traganju za zavičajima svojih predaka i tako došla do vrlo vrijednih rezultata.

Na slici: Rodoslovno stablo dugačko 6 metara, koje je izradila gđa Jarmila Hanuška, obuhvaća sedam generacija njenog roda unutar razdoblja od 170 godina (1838. -2008.).

(Foto: Ž. Buković)