Identitet bačkih Hrvata

Dana 27. i 28. studenoga 2008. u Hrvatskom institutu za povijest održan je znanstveni skup "Identitet bačkih Hrvata". Na skupu je sudjelovalo 18 znanstvenika iz Hrvatske, Mađarske i Srbije, koji su obrađivali identitet te autohtone zajednice s političkih, kulturnih, jezičnih, vjerskih i etnoloških gledišta.

Bački Hrvati su autohtona zajednica koja stoljećima živi između Dunava i Tise, a svrha skupa je bila predstaviti javnosti baštinu bačkih Hrvata.

Tom je skupu nazočila naša članica gđa. Nevenka Fabian-Vidaković, čiji osvrt objavljujemo.

Znanstveni skup „Identitet bačkih Hrvata“ održan 27. i 28. studenog o. g. u „Zlatnoj dvorani“ u organizaciji Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba odvijao se u ozračju izlaganja kompetentnih i znalačkih predavača .Glavna uporišta za rasvjetljavanje identiteta bačkih Hrvata bila su običaji, povijesni dokumenti, spisi, djelovanje misionara, kretanje stanovništva – brojnost i seobe, matične knjige, ankete i istraživanja posebno u mađarskom dijelu Bačke, jezik, politička previranja kroz stoljeća, pravopis, dijalektalna književnost i drugo.

U gotovo svakom izlaganju osjećao se problem Bunjevaca kao potencijalne nacije, koja se javlja kod dijela stanovništva tzv. Bunjevaca, a ne Hrvata. Skup je otvorio mnoge probleme, dileme i ukazao na potrebu velikog angažmana struke, crkve, država ( Hrvatske kao domicilne, a zatim Mađarske i Srbije, na čijem se teritoriju nalazi geografsko područje Bačka) i svih onih koji mogu pridonijeti očuvanju identiteta bačkih Hrvata.

Više o skupu na stranicama Instituta za povijest

Nevenka Fabian-Vidaković

Mladen Paver

Rodoslovnim se istraživanjima bavi od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, "visine" od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Pripremio je za tisak priručnik za rodoslovnog istraživača "Pred zagonetkom obiteljskog stabla" s dodatkom "Vježbe iz antroponimije", uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika.

Komentirajte!

Your email address will not be published.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.