Identitet bačkih Hrvata


Dana 27. i 28. studenoga 2008. u Hrvatskom institutu za povijest održan je znanstveni skup "Identitet bačkih Hrvata". Na skupu je sudjelovalo 18 znanstvenika iz Hrvatske, Mađarske i Srbije, koji su obrađivali identitet te autohtone zajednice s političkih, kulturnih, jezičnih, vjerskih i etnoloških gledišta.

Bački Hrvati su autohtona zajednica koja stoljećima živi između Dunava i Tise, a svrha skupa je bila predstaviti javnosti baštinu bačkih Hrvata.

Tom je skupu nazočila naša članica gđa. Nevenka Fabian-Vidaković, čiji osvrt objavljujemo.

Znanstveni skup „Identitet bačkih Hrvata“ održan 27. i 28. studenog o. g. u „Zlatnoj dvorani“ u organizaciji Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba odvijao se u ozračju izlaganja kompetentnih i znalačkih predavača .Glavna uporišta za rasvjetljavanje identiteta bačkih Hrvata bila su običaji, povijesni dokumenti, spisi, djelovanje misionara, kretanje stanovništva – brojnost i seobe, matične knjige, ankete i istraživanja posebno u mađarskom dijelu Bačke, jezik, politička previranja kroz stoljeća, pravopis, dijalektalna književnost i drugo.

U gotovo svakom izlaganju osjećao se problem Bunjevaca kao potencijalne nacije, koja se javlja kod dijela stanovništva tzv. Bunjevaca, a ne Hrvata. Skup je otvorio mnoge probleme, dileme i ukazao na potrebu velikog angažmana struke, crkve, država ( Hrvatske kao domicilne, a zatim Mađarske i Srbije, na čijem se teritoriju nalazi geografsko područje Bačka) i svih onih koji mogu pridonijeti očuvanju identiteta bačkih Hrvata.

Više o skupu na stranicama Instituta za povijest

Nevenka Fabian-Vidaković

Mladen Paver

Rodoslovnim se istraživanjima bavi od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, "visine" od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Pripremio je za tisak priručnik za rodoslovnog istraživača "Pred zagonetkom obiteljskog stabla" s dodatkom "Vježbe iz antroponimije", uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika.

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.