Tribina dr. Hinka Freivogela

– Moj pradjed se oženio Mađaricom, moj djed Čehinjom, a moja je supruga Hrvatica…

Slično bi mogli reći mnogi naši Slavonci, a tako je otprilike počelo i kazivanje dr. Hinka Freivogela, vrijednog rodoslovnog istraživača. Više generacija njegovih predaka živjelo je u Blagorodovcu kraj Pakraca, a on – Sarajlija po rođenju, zagrebački gimnazijalac i student – već desetljećima živi s obitelji u Njemačkoj. Da bi mogao kao gost nastupiti na listopadskoj Tribini HRD „Vitezović“, 80-godišnji liječnik u mirovini morao je sa suprugom potegnuti na put od 850 km i to kroz oluju i mećavu, koja je pogodila alpske predjele.

Hinko FreivogelU vrlo zanimljivom izlaganju, opisujući povijesne okolnosti doseljavanja Nijemaca u panonske zemlje nakon povlačenja Turaka, naš gost je govorio upravo kroz primjere svojih Freivogela – od onog najstarijeg iz 1530. godine do sredine 20. stoljeća. To nije bilo samo zemljopisno i povijesno putovanje, nego protkano i s elementima sociološke analize – zašto su i kako, na primjer, njemački doseljenici iz Ugarske dolazili u Slavoniju (da od slugu postanu samostalni seljaci) kojim bi trudom i po koju cijenu kroz nekoliko generacija stvorili uvjete za napredak, po kojem su mjerilu jedni Nijemci iseljavali u Austriju i Mađarsku, a drugi odlazili preko oceana i dr.

Izlaganje dr.Freivogela bilo je popraćeno projekcijama, a gost je poklonio knjižnici HRD „Vitezović“ rukopis svoje obiteljske kronike na hrvatskom i na njemačkom jeziku.

U dr. Freivogelu ostala je velika želja – da pomoću dokumenata iz HDA otkrije odakle je došao njegov najstariji slavonski predak i tko su bili njegovi roditelji.

Fotografija na naslovnici i u tekstu: Ivanka Rebrović

Mladen Paver

Rodoslovnim se istraživanjima bavi od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, "visine" od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Pripremio je za tisak priručnik za rodoslovnog istraživača "Pred zagonetkom obiteljskog stabla" s dodatkom "Vježbe iz antroponimije", uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika.

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.