Negda je bila čast biti Hrvatom – Hrvatski plemići Kulmeri i njihova sveza sa srcem Hrvatskoga zagorja

https://hr.wikipedia.org/wiki/Miroslav_Kulmer_(stariji)Predci negda njemačke obitelji Kulmer podrijetlom iz Koruške, i to Johann Balthasar, Bernhard, Ehrenreich, Georg i Helfried stekli su 1654. naslov baruna od Rosenpichla i Hohensteina. Prvi od Kulmera zabilježen u Hrvatskoj bio je barun Ferdinand Ernst (1667-1736) koji je od 1708. obnašao dužnost kapetana Turnja, a dva desetljeća kasnije bio je i žumberački kapetan. Njegov sin barun Ivan Josip (1710-1769) primio je 1740. hrvatski indigenat i od tada je obitelj već sasvim pohrvaćena, a ženidbom s Reginom pl. Patačić dobio je mnoge posjede, pa tako i Orehovicu, Lepu Ves i Brdovec. Njegov sin barun Ivan Emil Kulmer (1736.-1807.) bojnik u hrvatskoj husarskoj pukovniji stekao je dvorac i posjed u Šestinama preko svoje supruge Judite grofice Sermage, te dodatne u Hrvatskom zagorju, i to u Bračku kraj Zaboka. Postao je građaninom grada Zagreba. Sa svojim sinovima Ferdinandom (1776-1816) i Ivanom Nepomukom (1782-1835) stekao je i ugarski indigenat.

Godine 1862. general Miroslav Kulmer (1814-1877) uresio se grofovskom titulom. Ostao je zapamćen po tome što je uveo hrvatski jezik i hrvatsku zastavu u domobranske jedinice. S obzirom na životno razdoblje, on je zasigurno onaj grof Kulmer koji je bio član prvoga Školskoga odbora Pučke škole smještene u srcu Hrvatskoga zagorja u Orehovici, koja je izgrađena 1872. i od tada neprekinuto radi do danas! Miroslavov sin Milan Emil Kulmer (1862-1941) časnik je u austro-ugarskoj mornarici. Njegovi sinovi posljednji su muški potomci hrvatskih grofova Kulmer, i to Aleksandar (1890-1964) koji je obiteljsku arhivu preselio u dvorac Cernik i Ferdinand (1925-1998), akademski slikar i grafičar te profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, koji je odigrao značajnu ulogu u društvenom i kulturnom životu Hrvatske. Zatečen nevoljama nacionalizacije, od svjetskoga putnika postao je povučen čovjek te mirno i stoički promatrao kako se sva njihova obiteljska imovina razvlači te se posvetio apstraktnom slikarstvu i radu na Akademiji. Njegova kći još uvijek pokušava sudovanjem s Gradom Zagrebom dobiti dio naknade za otetu imovinu, među inim i za Kulmerove dvore danas u vlasništvu bogataške obitelji Todorić.

Kako je i u naslovu zapisano, od negda su se mnoge europske poznate obitelji sa čašću pohrvaćivale i sudjelovale u puno bitnih društvenih i povijesnih zbivanja u svojoj novoj domovini pa se to dogodilo i s obitelji Kulmer. Primjerice, kao i Pavao Ritter Vitezović (1652-1713) sin njemačkih doseljenika iz Alzasa; Ljudevit Gaj (1809-1872) sin oca podrijetlom Francuza i majke podrijetlom Njemice; Stanko Vraz (1810-1851) rođen u slovenskoj obitelji Frass, Vatroslav Lisinski (1819-1854) rođen u njemačko-židovskoj obitelji Fuchs;  August Šenoa (1838-1881.) sin oca Nijemca i majke Slovakinje i ini drugi!

Na slici: Miroslav Kulmer (stariji)
(Djelomice prema: Hrvatska enciklopedija te www.express.hr i Bedekovački glasnik, 2012. , 140 godina školstva u našem kraju – Orehovica 1872.-2012.)

Božidar Ručević

Diplomirani inženjer u miru od 2002. Član je Hrvatskog rodoslovnog društva "Pavao Ritter Vitezović" od utemeljenja 2005., a rodoslovnim istraživanjem bavi se više od 20 godina. Posebno područje interesa je podrijetlo Hrvata do stoljeća VII. i znameni očevog roda Ručevića i majčinog roda Vidakovića te nekih usporednih ili slučajnih rodova kao što je temeljna crtica o rodu Bertića iz Orehovice u Hrvatskom zagorju.

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *