HDA: Profesionalna ženska društva u Hrvatskoj 1918. – 1945.
Hrvatski državni arhiv poziva čitatelje na sat povijesti i kulture na temu "Profesionalna ženska društva u Hrvatskoj 1918. – 1945.". Predavanje će se održati 6. ožujka 2014. u 18 sati u zgradi Hrvatskog državnog arhiva, na Marulićevom trgu 21, Zagreb. Predavanje je priredila Dubravka Peić Čaldarović.
O predavanju
Predavanje upriličeno u povodu obilježavanja 8. ožujka – Međunarodnog Dana žena, ima za cilj prikazati karakteristike (profesionalnih) ženskih udruga koje su djelovale na hrvatskom području tijekom prve polovice 20. st. Dajući povijesni okvir za nastanak i djelovanje raznovrsnih ženskih udruga tijekom međuratnog perioda (1918.-1941.) dr. Čaldarović uvodno će iznijeti osnovne pokazatelje socijalnog položaja žena u Hrvatskoj na prijelazu 19./20. st. ukorijenjene u važećim zakonima i tradicionalnim normama ponašanja, a potom činjenice o radu dviju osnovnih kategorija profesionalnih ženskih udruženja: karitativno-stručnih – prvih ženskih organizacija nastalih u razdoblju od 1900. do kraja 1920-ih godina s vrlo izraženom humanitarnom notom u okviru profesionalnog napredovanja žena i razvijenih profesionalnih udruženja koja su djelovala od kraja 1920-ih do početka II. svjetskog rata, prvenstveno se orijentirajući na profesionalnu emancipaciju zaposlenih žena u moralnom, materijalnom i društvenom smislu. Sve spomenute udruge prvenstveno su djelovale u cilju postizanja ekonomskog prosperiteta svojih članica i to u vremenu u kojem je žena bila ustavno lišena niza osobnih i građanskih prava – počevši od prava glasa, preko ograničenog prava nasljeđivanja i slobodnog raspolaganja imovinom te neravnopravnog položaja u radnoj i profesionalnoj sferi i znatno slabijeg vrednovanja svoga rada, kako u okviru globalne društvene podjele rada, tako i unutar pojedinih konkretnih zanimanja. S obzirom na takav povijesni kontekst, može se reći da je organizirano djelovanje profesionalnih ženskih udruga značajno doprinijelo ne samo kvalitetnijem profesionalnom angažmanu žena u Hrvatskoj tijekom međuratnog perioda, već i njihovim specifičnim emancipacijskim nastojanjima, kao i ubrzanom profesionalnom napredovanju onih poziva koji su tradicionalno smatrani ženskima.
Izvori za istraživanje profesionalne djelatnosti žena na području Hrvatske temelje se mahom na primarnom arhivskom gradivu o osnivanju i radu pojedinih ženskih udruga, ali i na suvremenim tiskanim izvorima poput ženskih listova i dnevnih novina, te periodičnim publikacijama i zbornicima, ili pak sjećanju samih sudionica promatranih zbivanja i procesa. Budući da radikalne feminističke organizacije sa svojim zahtjevima nikada nisu naišle na širi odaziv u našim krajevima, najdjelotvornija su u tom pogledu bila upravo profesionalna ženska udruženja, nastala gotovo istovremeno s procesima industrijalizacije i pojavom prvih profesija u Hrvatskoj.
Biografski podaci
Dubravka Peić Čaldarović diplomirala je povijest i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1980.), te magistrirala na Odsjeku za povijesne znanosti (1996.) radom Ženska profesionalna udruženja u Hrvatskoj 1918.-1941.; na istom je Odsjeku i doktorirala (2012.) s temom Razvoj građanskoga društva i djelovanje kulturnih institucija u Hrvatskoj 1918.-1941. – primjer Hrvatskog narodnog muzeja. Od 1986. zaposlena je u muzejskoj struci. Radi u Hrvatskom povijesnom muzeju u statusu muzejske savjetnice. Do sada je samostalno realizirala 7 autorskih izložbi koje su prezentirale heraldičku zbirku Hrvatskog povijesnog muzeja te ličnosti i pojave domaće nacionalne povijesti. Istovremeno je suradnik mnogih kataloga povijesnih izložbi HPM-a, kao i srodnih muzeja u Hrvatskoj.
Aktivna je sudionica na 25 znanstveno-stručnih skupova s područja povijesti, heraldike i muzeologije (od toga 16 međunarodnih) te je objavila 60 radova na temu ženske povijesti, heraldike i povijesti muzeja – na hrvatskom i engleskom jeziku. U radovima se bavila istraživanjem profesionalnog i emancipacijskog djelovanja žena u međuratnoj Hrvatskoj.
Članica je i nekoliko strukovnih udruženja: International Council of Museums (ICOM) – Sekcija za arheološke i povijesne muzeje, Društva za hrvatsku povjesnicu (članica upravnog odbora), Hrvatskog muzejskog društva – Sekcija za kulturni turizam, te Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva – jedan od inicijatora pri osnivanju 2006.
Slika: Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo
