Prezime Stipetić

Prezime Stipetić ima 1048 stanovnika Hrvatske i po učestalosti je 540. hrvatsko prezime.

Stipetića je najviše: u Ogulinu (141 obitelj, 376 duša), Zagrebu (94, 213), Splitu (8, 36), Karlovcu (12, 27), Hrvatskom Leskovcu pokraj Zagreba (6, 25), Rijeci (10, 24), Marindolskom Brdu pokraj Slunja (8, 21), Malom Vukoviću pokraj Slunja (5, 18), Velikoj Gorici (6, 18), Dugom Ratu pokraj Omiša (6, 17).

S jezičnog motrišta prezime je nastalo od ikavskog oblika imena Stipeta, izvedenog od imena Stipan odnosno Stjepan, koje je u Hrvata stiglo preko latinske prilagođenice Stephanus grčkog stephanos, što znači vijenac ili kruna (vidi prezime Stipić).

Istog su jezičnog postanja i prezimena: Stipeta, Stipetov, Stipetović, Stipetoski.

Prezime Stipetić prvi se put spominje u Senju 1551. godine (vojnik Jakob Stipetić), a 1590. godine u Bribiru je zabilježen sudac Ivan Stipetić.

U vrijeme turskih ratova u 16. stoljeću Stipetići napuštaju Primorje: jedni se naseljavaju u austrijsko Gradišće, u selo Rasporak (Drassburg), gdje se spominju 1589. godine, a drugi pak na ogulinskom području uključuju se u vojnu službu Ogulinske kapetanije.

General Petar Stipetić

U ogulinskom kraju Stipetići[1] se spominju 1630. godine u ispravi kneza Vuka Krste Frankopana (ogulinski građanin Martin Stipetić) i 1633. godine (ogulinski građanin Ivko Stipetić).
Popis vojnika u Ogulinu iz godine 1699. sadrži i imena petorice Ogulinaca: dvojica s imenom Mate, Ive, Miko i Pere.
U zemljišniku iz godine 1775. upisano je 16 ogulinskih obitelji s domaćinima: po trojica s imenom Ivan i Mate, po dvojica s imenima Anton i Paval te Filip, Franjo, Grgo, Josip, Martin i Toma.

U devet naselja ogulinsko-modruškog područja popis iz 2001. godine zabilježio je 151 Stipetića obitelj i 404 duše, što je više od trećine svih pripadnika tog roda u Hrvatskoj: u Ogulinu (141 obitelj, 376 duša), Puškarićima (2, 6) itd.

Ogulinsko-modruški Stipetići se nakon oslobođenja od Osmanlija naseljavaju na napuštena imanja na karlovačkom području.

U 12 mjesta tog dijela Hrvatske popis iz 2001. godine zatekao je 38 Stipetića obitelji s 89 duša: u Karlovcu (12, 27), Marindolskom Brdu (8, 21), Gornjim Nikšićima (tri obitelji, 10 duša), Malom Vukoviću pokraj Slunja (5, 8) itd.

Početkom 18. stoljeća dio ogulinskih Stipetića odselio je u južnu Ugarsku, u selo Kolut u Bačkoj, a početkom 19. stoljeća u Srijem: u Ilok (2001. godine tročlana obitelj) te u Hrtkovce (danas Srbija).

Nakon što je Austro-ugarska ušla u Bosnu (1878) godine Stipetići iz Cetingrada odseljavaju u Bosansku krajinu, u Veliku i Malu Kladušu, gdje im i danas žive potomci.
Pretežiti dio Stipetića zagrebačkog područja (prema popisu iz 2001. godine u 15 naselja žive 122 obitelji s 291 dušom) su ogulinskih i korijena,, ali i potomci doseljenika iz velikokladuškog kraja (Bosanska krajina), a najviše ih je: u Zagrebu (94 obitelji, 213 duša), Hrvatskom Leskovcu (6, 25), Velikoj Gorici (6, 18), Sesvetama (3, 6) itd.
Starina dalmatinskih Stipetića (28 obitelji, 90 duša 2001. godine), koji su drukčijeg krvnog podrijetla, je povijesna Poljička Kneževina, i to njezin primorski dio (od ušća rijeke Žrnovnice pokraj Stobreča do utoka Cetine u more pokraj Omiša). I danas je najviše Stipetića u Dugom Ratu, mjestu na sredokrači puta između Splita i Omiša (šest obitelji, 17 duša), a koji su odatle raseljavali u Nova Sela (danas dio Grada Trilja) i na otoke Brač i Hvar.

Naime Nova Sela su ustvari novo naselje u omiškom zaleđu, koje administrativnom podjelom danas pripada: dio Gradu Omišu s 286 stanovnika prema popisu iz 2001. godine, od kojih se 15 iz šest obitelji preziva Stipetić i dio Gradu Trilju (165 stanovnika, među kojima nema onih s prezimenom Stipetić).

Dakle iz Novih Sela pokraj Trilja potječu i preci današnje sedmočlane Stipetića obitelji u gradu Trilju, kao i dio današnjih Splićana s tim prezimenom (osam obitelji, 36 duša).
Istih su krvnog podrijetla i Stipetići s Brača (u Pučišću dvočlana obitelj) i Hvara (u Vrbnju: 2, 8).

Stipetići su nekoć prebivali i u Pražnici, selu u unutrašnjosti Brača, koje prema administrativnoj podjeli pripada općini Pučišća. Stipetići iz Pražnice najvećim su se dijelom zaputili preko Oceana, i to pretežito u Južnu Ameriku.

U 18. stoljeću Stipetići su zabilježeni: godine 1758. u Mrzoviću pokraj Đakova obitelj Marijana Stipetića.[2]

Prema popisu iz 2001. godine na slavonskom području Stipetići su zabilježeni u 14 naselja s 21 obitelji i 70 duša, a najviše ih je: u Ceriću (tri obitelji, osam duša), Novoj Gradišci (3, 6), Slatini (1, 6), Osijeku i Požegi po (2, 5), Rokovcima i Zvonimirovcu po (2, 5) itd.

Spominjemo i dvije manje skupine Stipetića: varaždinsku (tri mjesta, osam obitelji, 18 duša) i sisačku (5, 9, 17), a najviše ih je: u Varaždinu (šest obitelji, 13 duša), Petrinji (3, 6) itd.

Referencije:

  1. Podaci o ogulinskim Stipetićima preuzeti su iz knjige H, Salopeka Ogulinsko-modruški rodovi, Zagreb 2007, str, 429-430.
  2. M. Marković, op. cit., str. 229.

Korištena literatura:

  1. H. Salopek, Ogulinsko-modruški rodovi, Zagreb 2007.
  2. D. Vrsalović, Povijest otoka Brača, Supetar 1968.
  3. M. Mišerda, Spomenici Gornjih Poljica, Priko 2003.
  4. A. Ivanković, Podrijetlo hrvatskih rodova u Trilju i okolici, Trilj 2003.
  5. M. Marković, Slavonija: povijest naselja i podrijetlo stanovništva, Zagreb 2002.

1 komentar

  1. Nikša says:

    Stipetići s Brača nemaju nikakve veze s ostalim Stipetićima jer oni pripadaju bra#kom plemstvu od roda MLadinić, kao I Klinsići,Capkovići itd.To tvrdim na osnovu starog rodoslivnog stabla roda Mladinić I arhivskih spisa.Gospodin Ivanković sve Stipetiće u Dalmaciji smatra da je su istog krvnog srodstva bez da je gledao matične knjige što je pogrješno. To sve govori o njegovom radu

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *