Drevesa, 1/2008.

Vodeća tema u broju 1/2008 časopisa Slovenskog rodoslovnog društva "Drevesa" (Stabla) akcija je uz 200-godišnjicu Ilirskih provincija. Toj Napoleonovoj tvorevini je 1809. – 1813. pripadala – uz znatne dijelove današnje Slovenije – i Hrvatska južno od Save, uz obalne krajeve od Istre do Dubrovnika. Povjesničar Slaven Bertoša (jedan od autora zbornika „Napoleon na Jadranu“ – Koper/Zadar, 2006) samo je u matičnim knjigama Pule tijekom tih pet godina našao 30 zapisa francuskih prezimena, s oznakom mjesta u Francuskoj iz kojih potječu. Slovenski kolege apeliraju na hrvatske rodoslovce koji mogu pomoći akciji (trojica su se već odazvala) da svoje priloge o Ilirskim provincijama dostave do kraja lipnja.

U istom broju R. Fonda iznosi svoja iskustva ("Rodoslovna istraživanja uz pomoć svjetskog Interneta"), a Andreja Kvas opisuje kako je uz pomoć dr. Jožefa Jerka, profesionalnog genealoga iz Beča, našla u Beču grob svog djeda, palog u I svjetskom ratu.

Ništa manje nije zanimljiv ni prikaz iskustava našeg kolege Bartola Orišaka iz Zagreba. On je u HDA temeljito obradio registre poginulih našijenaca u ratu 1914. – 1918.

Peter Hawlina, koji nam je jesenas u Zagrebu prikazao iskustva slovenskih rodoslovaca na polju genetike, navodi impozantan rezultat svog Društva – združenu referentnu rodoslovnu kartoteku s podacima za nekih 700.000 osoba. Ona je nastala iz pojedinačnih zbirki stotine darovatelja. Vrlo je posjećivana na e-stranici http://www.genealogy.si.

Mapa Poizvedbe (Obavještenja) imala je za pet godina 7.200 upita i odgovora. Hrvatske rodoslovce posebno će zanimati informacija ("Slovenska rodoslova literatura") kako je "Mladinska knjiga" tiskala "Rodoslovni priročnik" koji je na Internetu – i na hrvatskom jeziku – dostupan interesentima.

"Drevesa" 1/2008 donose i prilog "Planirani susreti i predavanja 2008".

Mladen Paver

Rodoslovnim se istraživanjima bavi od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, "visine" od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Pripremio je za tisak priručnik za rodoslovnog istraživača "Pred zagonetkom obiteljskog stabla" s dodatkom "Vježbe iz antroponimije", uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika.