Predstavljanje knjige “Hrvatski prezimenik”

U velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog doma (Zagreb, Perkovčeva 2) počinje u srijedu 10. rujna 2008. g.  u 12:00 sati predstavljanje knjige “Hrvatski prezimenik” (Pučanstvo Republike Hrvatske na početku 21. stoljeća) koju su priredili Franjo Maletić i Petar Šimunović.

Ovim skupom obilježava se 75. obljetnica života akademika Petra Šimunovića, člana-utemeljitelja našeg Hrvatskog rodoslovnog društva “Pavao Ritter Vitezović”.

O navedenom djelu govore  predsjednik  HAZU Milan Moguš, akademik August Kovačec, glavni urednik “Golden marketinga – Tehničke knjige”, g. Ilija Ranić i autor.

Prenosimo i najavu “Hrvatskog prezimenika” sa sjedišta “Superknjižare d.o.o.”:

“Hrvatski prezimenik”, enciklopedijskog formata, s podnaslovom “Pučanstvo Republike Hrvatske na početku 21. stoljeća” (2099 str.) u prva dva sveska sadržava 114.643 prezimenske natuknice te u trećem svesku 6654 naselja s prezimenima u njima. Uz svako prezime naveden je broj nositelja dotičnog prezimena i broj obitelji istoga prezimena u naselju.

Izdanje čini posebno vrijednim opsežna uvodna studija, monografski prikaz prezimenske problematike vodećega hrvatskog onomastičara akademika Petra Šimunovića “Hrvatska u prezimenima” u kojoj objašnjava nastanak i povijest hrvatskih prezimena, nasilna preimenovanja i sudbinu prezimena u dijaspori te poticajan tekst na početku trećeg sveska “Imena hrvatskih naselja – neispričana priča”.

Na knjizi su, kako kaže Šimunović, radili nekoliko godina i nastala je zahvaljujući računalnoj obradi posljednjeg popisa pučanstva (2001.). No, kako primjećuje, posao je bio mnogo lakši od rada na knjizi “Leksika prezimena SR Hrvatske” (1948.) kad je trebalo iz prašnjavih arhiva vaditi popise te onda provjeravati podatke.

“Ovakva knjiga, svojevrsni krsni list Hrvatske, objavljuje se rijetko, nastaje jednom u 100 godina, a možda iduća i neće biti tiskana, ako nas budu zamjenjivali brojkama, kako je to u nekim zemljama već pri popisu pučanstva”, kaže Šimunović.

Naglašava njezinu važnost, posebno danas, u vrijeme opće globalizacije, kada je miješanje i premještanje stanovništva vrlo često, te posebno kada je natalitet u Hrvatskoj dotaknuo dno.

Šimunović je svojoj studiji pridružio i vrlo opsežnu bibliografiju antroponomastičkih, demografskih, migracijskih i rodoslovnih jedinica te popise tisuću najčešćih prezimena po broju nositelja i abecednom redu.

“Hrvatski prezimenik” na ovim je stranicama predstavljen u svibnju ove godine, kada je kao najava prenesen tekst iz Vjesnika.