Hrvatsko rodoslovno društvo "Pavao Ritter Vitezović"
Akademik Nenad Vekarić više od tri desetljeća sustavno se bavi povijesnom demografijom i antroponimijom dubrovačkog područja. Donosimo osvrt Mladena Andreisa na njegove knjige o dubrovačkoj vlasteli.
Prije nekoliko dana uredništvo portala zaprimilo je molbu koju prosljeđujemo svim istraživačima i članovima društva, a vezano je uz pomoć koju studentica Hrvatskih studija i Filozofskog fakulteta moli od istraživača, kako bi što kvalitetnije izradila svoj diplomski rad. Pismo prenosimo u cijelosti.
Na našem webu povremeno objavljujemo tekstove koje nam šalju naši čitatelji. Objavili smo tako priču o Gvozdenovićima – Gužvicama, Brlekima, Škaricama, Bastašićima, Provićima, Budišama, Sunarama, Rajčićima .. Nedavno smo dobili tekst g. Dejana Perhata u kojem opisuje svoja istraživanja…
Janko Hitrec rođen je 7. studenog 1854. godine u selu Martinci, kraj Zlatara, postojbini Hitreca, kao treće dijete Jure Hitreca i Bare Drašić. Povijest je htjela da upravo Janko bude taj koji će u lipnju 1931. godine održati govor dobrodošlice kralju Aleksandru Karađorđeviću, a da nakon 80 godina tom događaju pronađem trag…
U četvrtak, 6. svibnja 2010., u 17 sati u maloj čitaonici Hrvatskog državnog arhiva na Marulićevom trgu 21 u sklopu tribine HRD-a predavanje će održati naš član dipl. iur. Zdenko Suzak. Tema predavanja je “Kako i zašto sam se počeo baviti genealogijom.”
U Sloveniji je prije nekoliko godina održana rodoslovna konferencija na kojoj je, sad već nažalost pokojni, mr. sc. Martin Modrušan objavio referat pod nazivom “Vrste arhivskih i drugih dokumenata kao izvor za genealoška istraživanja”. Kako je tekst bogat zanimljivostima i korisnim informacijama za sve rodoslovne istraživače, uz manje izmjene objavljujemo ga i ovdje.
Pozivamo vas na predavanje, koje će u četvrtak 30. 4. 2009. godine u 17 sati u maloj dvorani Hrvatskog državnog arhiva, na Marulićevom trgu 21 (u blizini Botaničkog vrta) održati član našeg društva mr. sc. Darko Lacković s temom “Izvori korišteni pri istraživanju 500 godina obiteljske povijesti”.
Nakon dugo vremena riječ dajemo čitateljima ovog portala: g. Dušan Bastašić član je Hrvatskog rodoslovnog društva i u svom tekstu piše o iskustvima koje je stekao pri istraživanju povijesti svoje obitelji i izradi svog rodoslova. Neka ovo bude poticaj i našim ostalim članovima da svoja razmišljanja i iskustva podijele s drugima.
Početkom mjeseca dobili smo pismo naše čitateljice u kojem moli za pomoć. Uz njenu suglasnost, objavljujemo ga u cijelosti uz minimalne korekcije, kao molbu za pomoć, ali i kao poticaj da nam se javite sa sličnim pričama.
U samom početku rodoslovnih istraživanja ne može se predvidjeti obim potrebe poznavanja različitih jezika i pisama. Kada istraživač zakorači malo dublje u prošlost i povijest odmah dolazi do spoznaje da su ipak određena znanja dobro došla i olakšavaju snalaženje u džungli podataka. Nužnost poznavanja jezika i pisma ovisi o geografskom području, povijesnim zbivanjima...
Više
