Vrste rodoslova

S pomoću Statusa Animaruma (staležnika) saznali smo nekoliko generacija predaka. Kako ih prikazati i što je bitno za izradu stabla? Rodoslov je obiteljsko stablo koje pokazuje povijest obiteljske loze, sastavljeno od imena i prezimena osoba te datuma rođenja, vjenčanja i smrti. Rodoslovi bez datuma su nepotpuni i često nerazumljivi većini ljudi, posebno onima izvan stabla. Uz evidenciju o bračnim partnerima i potomcima, uvijek treba o svakoj osobi nastojati zabilježiti:

  • ime i prezime (djevojačko prezime za žene)
  • datum i mjesto rođenja
  • datum i mjesto vjenčanja
  • datum i mjesto smrti

Na početku istraživanja, možemo odabrati jedan od tri osnovna smjera.

Rodoslov predaka

Rodoslov predaka, eng. Ancestry Tree, nastoji obuhvatiti što je više moguće izravnih predaka iz muške i ženske linije, ne vodeći računa o njihovoj braći i sestrama, već samo o roditeljima. No, i u tom je slučaju dobro voditi bilješke o braći i sestrama predaka, budući da takvi podaci često mogu pomoći u slučaju višestrukih imena i obiteljskih linija.

 

Obiteljsko stablo

Obiteljsko stablo, eng. Family Tree, pokazuje mušku liniju predaka (otac, djed, pradjed, itd.), te supruge, braću i sestre tih predaka. Dakako, moguće je napraviti i žensku liniju predaka, ali to bi bio izuzetno težak pothvat, budući da su gotovo uvijek žene uzimale prezime muškarca (no, nisu rijetki slučajevi da su prilikom vjenčanja muškarci uzimali ženino prezime ili prezime domaćinstva u koje su ženidbom doselili – tu sam praksu prvi put vidio u zlatarskim maticama).

 

Prošireno obiteljsko stablo

Prošireno obiteljsko stablo, eng. Extended Family Tree – takvo stablo prikazuje sve grane stabla od najstarijeg poznatog pretka (sve potomke i njihove supruge, rekurzivno). Očito, ovakvo stablo može biti ogromno i može uključivati i više tisuća osoba. Ovdje se postavlja pitanje treba li prilikom udaje nastaviti raditi stablo i za ženske potomke – ako ćemo spolove tretirati ravnopravno – trebalo bi! Što se samog prikaza tiče, vodoravni ili okomiti prikazi mogu biti izuzetno dugački po jednoj dimenziji, zato koristim kružni prikaz, tako da sve stane na format A0 (slika lijevo upravo je takvog formata), budući da je vodoravni prikaz bio dugačak gotovo 6 metara i praktički je bio negledljiv.

U svojim istraživanjima radio sam prošireno obiteljsko stablo i po muškoj i po ženskoj liniji, a kao neizbježnu posljedicu takvog pristupa, dobio sam i stablo predaka.

Grafički prikaz stabla moguće je napraviti ručno, ali je puno preglednije koristiti odgovarajuću programsku podršku. Jedan od sljedećih postova bit će posvećen problemu obrade rodoslovnih podataka. Ovdje tek za informaciju, osobno koristim program Family Tree Maker, pa prilažem ptičji pogled na moj rodoslov.

Gordan Gledec

Istraživanjem rodoslovlja bavi se od 1999. godine. Uglavnom istražuje prezimena svojih predaka: Gledec (Poljanica Bistrička, Zagreb) i Hitrec (Martinci, Zlatar, Zlatar-Bistrica). U svom obiteljskom grmu ima preko 2400 pojedinaca. Zaposlen je kao profesor na Zavodu za primijenjeno računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Možda vam se svidi

6 komentara

  1. Domagoj says:

    Poštovani,
    Molim za pomoć.
    Znate li možda za neku stranicu a da je Hrvatska na kojoj bih mogao pronaći povijest svog prezimena.
    Naime moje prezime je Cecić-Venjir sa otoka Šolte a nedavno sam gledao emisiju na televiziji u kojoj je spomenuto da više nema nikog sa tim prezimenom što me neugodno iznenadilo.Naslušao sam se svega od toga da smo izravni potomci Sebastiana Veniera (Mletački admiral) pa do nekih Francuskih varijanti.
    Ako možete molim Vas za pomoć.
    Unaprijed hvala

  2. Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić” objavilo je dvije knjige rodoslovlja, o rodu Patačića, te o rodu Mikulića i Črnkovečkih. Pisac tih knjiga je dr. Pavao Maček. U pripremi tih knjiga uočili smo poteškoću glede upotrebe riječi rodoslovlje i njenih inačica. Na vašim se stranicama koristi riječ rodoslov. Je li to najprikladnija riječ? Razmišljajući o tom pitanju, u knjigi o rodoslovlju Mikulića i Črnkovečkih napisao sam sljedeće:
    “U dosadašnjoj književnosti ove vrste ustalila se upotreba riječi “rodoslovlje” kao jedina hrvatska riječ i za rodoslovnu znanost i za konkretnu primjenu te znanosti, odnosno za prikaz rodoslovnih veza između pojedinih članova unutar jedne obitelji (rodoslovno stablo). No, rodoslovlje, što je hrvatski prijevod latinske riječi “genealogia”, označava prije svega znanost o rodovima i obiteljima. Dakle, radi se o znanstvenoj grani, točnije o jednoj od pomoćnih povijesnih znanosti. Povremeno se u hrvatskoj književnosti, pa i u nekim rječnicima, može naići na pojam “rodopis”, ali isto tako na “rodoslovnik” pa i na “rodoslov” (usp. Hrvatski jezični savjetnik. Autori Eugenija Barić, Lana Hudeček, Nebojša Koharović, Mijo Lončarić i drugi. Izd. Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb 1999., str. 1298.). Ti pojmovi predstavljaju samo pokušaj pronalaženja odgovarajućeg pojma za primjenjeno rodoslovlje, odnosno za konkretno rodoslovno stablo pojedine obitelji ili roda. Kako ti pojmovi nisu dosada općeprihvaćeni u hrvatskoj stručnoj književnosti, pisac je odlučio u ovoj knjizi upotrebljavati tradicionalni pojam “rodoslovlje” za prikaz rodoslovnih veza kod Mikulića i Črnkovečkih.” (str. 7-8).
    Prenosim ovaj odlomak kao poticaj na razmišljanje i pronalaženje najprikladnijih naziva za pojedine stvarnosti iz rodoslovne znanosti.
    Čestitam na novo oblikovanom mrežnom sjedištu. Stjepan Razum zc

  3. Sanja says:

    Molim Vas za pomoć oko jednog pitanja koje je bitno kod objavljivanja rodoslova (na internetu ili u obliku knjige), a to je zaštita identiteta živućih osoba. Koje su prema Vašim spoznajama zakonske smjernice, što je dopušteno, a što nije? Što je moja zakonska obaveza prilikom objavljivanja rodoslovlja?
    Hvala
    Sanja iz Zagreba

  4. admin says:

    Ovo je odlična tema za cijeli članak, raspitat ćemo se i napisati nešto… Pozdrav.

  5. Ana says:

    Zanima me ima li sajt na kojem mogu izraditi svoje obiteljsko stablo,a da je na hrvatskom.Zasad sam ga radila na sajtu My heritage,ali tamo se detaljnije stvari plaćaju tako da je ograničeno.

  6. mladen paver says:

    Sugestija gospodinu . Domagoju, koji je još ožujka 2008. zamolio za pomoć oko objašnjenja svog prezimena (sa Šolte). U krugu članova Hrv.rodoslovnog društva mislim da bi mu najviše znao pomoći dr. Mladen Andreis, znanstvenik (fizičar) iz Instituta "Ruđer Bošković" i plodan genealoški pisac, vrlo blizak rodoslovnoj i antroponimičkoj problematici Šolte. Dovoljno je da mu pismo adresirate na Institut u kojem radi.

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.