Danas, kada postajem kralj…

Mnogi naši istraživači rodoslova sretni su ako uspiju pronaći svoje pretke u posljednjih deset generacija. Izvori koji nam stoje na raspolaganju – matice krštenih, vjenčanih i umrlih te Statusi Animarumi – uglavnom ne dopiru dalje od kraja 17. stoljeća. Jedan od takvih istraživača zacijelo nije novi belgijski kralj Filip, koji je prisegnuo u nedjelju, 21. srpnja ove godine, točno 182 godine nakon što je 21. srpnja 1831. njegov predak Leopold utemeljio belgijsku liniju kuće Saxe-Coburg-Gotha i postao Leopold I. Između Leopolda I i Filipa bilo je još 5 kraljeva:

  • Leopold I (1831 – 1865),
  • Leopold II (1865 – 1909),
  • Albert I (1909 – 1934),
  • Leopold III (1934 – 1951),
  • Baldvin (1951 – 1993),
  • Albert II (1993 – 2013), Baldvinov brat,
  • Filip (2013).


Pripadnici kuće Saxe-Coburg-Gotha. Belgijska grana je na desnoj strani, britanska na lijevoj.

Leopold I imao je sestru Viktoriju, koja se udala za Edwarda, vojvodu od Kenta, iz kuće Hanover. Njihova je kći bila Viktorija, od 1837. kraljica Velike Britanije i Sjeverne Irske, poznata po najdugovječnijoj kraljevskoj vladavini u povijesti Velike Britanije. Zanimljivo je i to da se kraljica Viktorija udala za svog bratića Alberta, također nećaka belgijskog kralja Leopolda I (sina Ernesta I, brata Viktorije i Leopolda I), i s njime imala devetoro djece koji su obiteljskim vezama preplavili europsko plemstvo. Nije stoga čudno da je kraljica Viktorija prozvana "bakom Europe".

No, što je bilo prije Leopolda I, začetnika belgijske monarhije, koji je kralj postao nakon što je Belgija proglasila neovisnost od Nizozemske?

Raspoloživi izvori prate Filipovo porijeklo do najstarijeg poznatog člana plemićke kuće Wettin, koja je rasadnik europskog plemstva. Taj je prvi poznati plemić Dietrich, rođen oko 916. i umro oko 976. godine, a poznat je i kao Thierry I od Liesgaua. Imao je dva sina, Dedu (umro 1009) i Friedricha I, koji je umro 1017. bez nasljednika. Lozu je, dakle, nastavio Dedo. Od Dietricha do princa Filipa linija nasljeđivanja skriva 23 osobe, a opisana je rodoslovnim stablom dostupnim na Wikipediji.

Istraživanje rodoslova za belgijskog bi kralja bio prilično zanimljiv i dugotrajan posao, a zbog brojnih brakova unutar obitelji zacijelo i prepun neugodnih iznenađenja. Nadajmo se, manje neugodnih od onih koja su zadesila španjolske Habsburgovce

Gordan Gledec

Istraživanjem rodoslovlja bavi se od 1999. godine. Uglavnom istražuje prezimena svojih predaka: Gledec (Poljanica Bistrička, Zagreb) i Hitrec (Martinci, Zlatar, Zlatar-Bistrica). U svom obiteljskom grmu ima preko 2400 pojedinaca. Zaposlen je kao profesor na Zavodu za primijenjeno računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.