Prezime Žunić

Stipe Žunić na Hanžekovićevom memorijalu 2016. godine. Izvor: Wikipedia

Prezime Žunić ima 1366 stanovnika Hrvatske i po učestalosti je 362. hrvatsko prezime.

Žunića je najviše: u Rijeci (68 obitelji, 183 duše),  Zagrebu (72, 157), Zadru (39, 101), Splitu (34, 97), Primorskom Docu pokraj Trogira (21, 68),  Novskoj (12, 38), Vlašićima na Pagu (9, 36), Slivnici pokraj Zadra (12, 34),  Vinjercu pokraj Zadra (14, 26), Senju (11, 26).

Prezime je izvedeno od imenice žuna, što je i naziv dvaju rodova ptica (Picus i Dryocopus) iz porodice djetlića (crna žuna Dryocopus martius, siva žuna Picus canus, zelena žuna Picus viridis). Imaju izrazito jak kljun, kojim ispod kore stabla izvlače kukce potkornjake i njihove ličinke.

Inače žuna je sveslavenska riječ iz praslavenskog razdoblja: praslavenski i staroslavenski: ž6lna (sonatno „l“ u hrvatskom je jeziku je dalo „u“),  slovenski žolna,  ruski želna,  češki žluna,  poljski žolna, – mađarski (posuđenica) szolna.

Žuna je dobila naziv po žutoj boji perja, a upravo stoga joj je u osnovi pridjev žut (ž6lt6 = žut).

Dinarski stočari ovcu, kojoj na  glavi prevladava žuta boja, zovu Žuna, a postoji i pridjev žunast, onaj koji podsjeća na žunu, na ono što je žuto.

Istog su jezičnog postanja i prezimena: Žuna, Žunac, Žunar, Žunec, Žunek, Žunčić, Žunković, Žunjić.

Žunić je staro prezime dalmatinskog područja, u čijih je 30 naselja popis iz 2001. godine zatekao 176 Žunića obitelji s 471 dušom, što je više od trećine svih pripadnika tog roda u Hrvatskoj.

Starina dijela dalmatinskih Žunića, onih  zadarskog područja, je posedarski kraj (Slivnica, Vinjerac).

Popis iz 2001. godine zabilježio je u 15 mjesta zadarskog prostora  96 Žunića obitelji s 240 duša.

Ovom prigodom navodimo naselja s 10 i više Žunića: u Slivnici (12 obitelji, 34 duše), Turnju pokraj Zadra (6, 11), Vinjercu (14, 26), Vlašićima na Pagu (9, 36), Zadru (39, 101).

S područja Posedarja dio je Žunića u drugoj polovici 20. stoljeća preselio u Rijeku (83 obitelji, 183 duše), što je i najviše pripadnika tog roda u pojedinim naseljima u Hrvatskoj.

Inače u 18 mjesta primorsko-istarskog područja popis iz 2001. godine zatekao je 91 Žunića obitelj s 246 duša, a najviše ih je: u Rijeci (68 obitelji, 183 duše), Puli (3, 13), Cerniku pokraj Čav(a)la (2, 7), Fažani (2, 7), Novigradu Istarskom (2, 6) itd.

U popisu pak vjernika Splitske nadbiskupije nadbiskup Ivan Krstitelj Laghi je godine 1725. u Novim Selima, tada stara župa Radobilja u omiškom zaleđu, zabilježio četveročlanu obitelj Nikole Žunića. [1]

Danas na tom području nema stanovnika s prezimenom Žunić.

Splitski Žunići u maticama se mogu pratiti od 1817. godine, kada je kršteno najstarije  dijete Ivana Žunića, kovača iz Suvog Dola (danas Primorski Dolac poviše Trogira) i njegove supruge Marije rođene Trumbić iz splitskog predjela Lučac.

U austrijskom zemljišniku iz 1835. godine  zabilježena je  šestočlana Žunića obitelj koja kao kolon obrađuje oko osam tisuća metara četvornih zemlje na predjelu Karepovac u Splitskom polju. [2]

Na širem splitskom području popis iz 2001. godine zatekao je u 10 naselja 70 Žunića obitelji s 209 duša, a najviše ih je: u Splitu (34 obitelji, 97 duša), Primorskom Docu (21, 68), Kaštelima (7, 23) itd.

U Slavoniji, u  Magić Mali (mahali) pokraj Nove Gradiške godine 1760. zabilježena je četveročlana obitelj Marijana Žunića. [3]

Žunići pravoslavne vjeroispovijesti starinom su iz Otona pokraj Knina, gdje ih zabilježio i popis iz 2001. godine (jedna obitelj, tri duše) te u Kninu (7, 15).

U 20 mjesta pet slavonskih županija popis iz 2001. godine zatekao je 36 Žunića obitelji s 93 duše, a najviše ih je: u Humu pokraj Voćina (tri obitelji, 12 duša), Velimirovcu (5, 12), Slavonskom Brodu (5, 11), Virovitici (4, 9) itd.

U 25 naselja sisačko-karlovačkog područja prema popisu iz 2001. godine živi 55 Žunića obitelji sa 135 duša, a najviše ih je: u Novskoj (12 obitelji, 38 duša), Sisku (8, 20), Donjem Javornju (5, 10); Karlovcu (5, 12), Generalskom Stolu (1, 5), Keićima (2, 5) itd.

Na ličko-senjskom području, u šest mjesta prebiva 21 Žunića obitelj sa 45 duša, a najviše ih je: u Senju (11 obitelji, 26 duša), Otočcu (5, 9) itd.

Spominjemo i još tri manje skupine Žunića: bjelovarsku (sedam naselja, 12 obitelji, 32 duše), koprivničko-križevačku (5, 9, 21) i međimursku (4, 4, 12).  Najbrojniji su: u Staroj Ploščici (dvije obitelji, devet duša), Bjelovaru (5, 8); Križevcima (3, 7); Pribislavcu (1, 4) itd.

Što se pak tiče Bosne i Hercegovine Žunići su zabilježeni u popisu biskupa fra Pave Dragićevića iz 1741/1742. godine: u Raškoj Gori  poviše Mostara dvije obitelji Grgina sa šest i Petrova s četiri duše.

Danas je najviše Žunića Hrvata na jajačkom području, odakle ih je dio u drugoj polovici 20. stoljeća preselio na zagrebačko područje, u čijih je 26 mjesta popis iz 2001. godine zabilježio 109 Žunića obitelji s 277 duša.

Najviše ih je: u Zagrebu (72 obitelji, 157 duša), Velikoj Ostrni (2, 14), Kostanju pokraj Dubrave (2, 13), Velikoj Gorici (3, 10) itd.

U Podhumu pokraj Livna žive Žunići, Bošnjaci islamske vjeroispovijesti. [5] Sačuvali su predaju da su najstariji bošnjački rod u Podhumu, da im je rodonačelnik Alija Zadvarac, dakle iz Zadvarja poviše Omiša; tvrde da im je staro prezime bilo Arapović, kako se prezivao i Hasan-aga, muž planetarno poznate Hasanagice iz istoimene hrvatske narodne balade. Od podhumskih Žunića nastala  su i dva nova mjesna roda: Mehići i Malići.

Žunići Bošnjaci islamske vjere pretežito su iz Bosanske krajine.

Literatura

1. B. Zelić Bućan, op. cit., str. 283.
2. M. N. Kuzmanić, op. cit., str. 377.
3. A. Zirdum, op. cit., str. 154.
4. D. Mandić, op. cit., str. 03.
5. M. Petrić, op. cit., str. 54.