Druženja polaznika radionice “Za svojim korijenima”: grupa 5/2009

Kada je u veljači 2009. završio zimski semestar 5. generacije radionice "Za svojim korijenima" u Pučkom otvorenom učilištu, postavilo se pitanje – što i kako dalje? Jedan semestar definitivno je bio prekratak za tako zanimljivo istraživanje. Mnoga pitanja još nisu bila niti postavljena a kamoli odgovorena, naša su istraživanja bila u punom zamahu, tek smo na našoj zajedničkoj izložbi vidjeli što su sve uspjeli pronaći oni iz klupe pokraj naše. Razlaz je došao prenaglo, predavanja više nije bilo, a niti prostora gdje bismo se mogli sastajati kao grupa i izmjenjivati iskustva.

I tako se rodila ideja da nas udomi knjižnica – doduše na kraju grada, ali tu smo imali osiguran i na raspolaganju čist, topao i ugodan prostor u dogovorenom terminu. Druženja su se održavala jednom ili dva puta mjesečno s početkom u 18 sati a znala su potrajati i do 22 u izlaganjima, diskusijama, pitanjima, odgovorima, instrukcijama, prezentacijama kompjutorskog programa za izradu rodoslovlja… Dečki kompjutoraši uvijek su se pobrinuli za potrebnu tehniku: laptope i projektor. Tako se počela sastajati grupa od 17 polaznika pod nazivom 5/2009.

Svaki je član za svoje potrebe nastavio prikupljati podatke vezane uz svoju obitelj, a svaka obitelj ima svoju priču. Najčešće teme naših sastanaka bile su vezane uz nastavak istraživanja o precima, izmjenjivale su se informacije, vlastita otkrića i iskustva vezana uz izvore podataka ili značajne obljetnice interesantne rodoslovcima, ponekad su to bila predavanja povjesničara ili informatičara vezana uz prikaz rodoslovnih podataka na računalu u čemu je uvijek prednjačio gospodin Želimir Mateljan, koji je održao dvije prezentacije i poticao druge da naprave isto, a zdušno je pomagao kolegama u izradi njihovih prezentacija u PowerPointu. Uvijek je bio i ostao pobornik aktivnosti i motor koji vuče i potiče cijelu grupu na rad.

Bilo je tu zanimljivo predavanje sestre Edith Budin, više knjižničarke u Metropolitanskoj knjižnici, te je čak dvoje naših polaznika, zahvaljujući podacima iz knjige Kanonici, uspjelo ući u trag svojim rođacima kanonicima.

Na predavanjima o hrvatskom plemstvu, koja je u dva navrata održala mr. sc. Ružica Kolarević-Kovačić, povijest se učila na drugačiji način, tj. kako su se pojedina povijesna zbivanja odrazila na vlastitu obitelj!

U prosincu 2009. bila je izvrsnim PowerPointom "Moji varaždinski korijeni" obilježena 800. obljetnica slobodnog kraljevskog grada Varaždina. Tada smo s našim Varaždincima, g. Milivojem Tomaškovićem i g. Krunom Tušekom, pravim zaljubljenicima u svoj rodni grad, zajedno "prošpancirali" prohujalim stoljećima ovog prekrasnog baroknog grada koji je, na žalost, gorio čak 16 puta!

Obitelj Linarić (Dunja i Zdravko) nam je u svojoj prezentaciji na računalu iznijela začuđujuću količinu svojih rodbinskih veza iz raznih dijelova Europe. Njihovi su preci na ovim našim prostorima stvorili takvu mješavinu gena da su se Linarići s pravom upitali " Što su porijeklom naša djeca?". Ali, stigao im je najljepši odgovor – na njihovom je obiteljskom stablu upravo procvjetao novi pupoljak!

Neka se rodoslovlja istražuju vrlo lako i jednostavno, ali kod nekih to nije nimalo lak posao. Gospodin Bogdan Horvat je u svom zamršenom rodoslovlju, gdje istraživačka nit stalno puca i nestaje, uspio uz velike napore rekonstruirati rodoslovni slijed, ali još ga puno napornog posla čeka… Dobronamjerno nas je upozorio na zamke i greške u koje je upao, a koje nam savjetuje svakako izbjeći.

Naš kolega istraživač/rodoslovac gospodin Želimir Mateljan otišao je od svih nas najdalje u svojim istraživanjima. Ne samo da je detaljno pregledao 21 matičnu knjigu, već je napravio bazu podataka za 300 osoba, za svaku osobu pronašao podatke o rođenju, vjenčanju i smrti, roditeljima, kumovima, obitavalištu i mjestu ukopa te župniku koji je obred obavio. U Excelu je sam napravio tablični prikaz, unio svoju bogatu bazu podataka u računalo i tako dobio pregledne tablice iz kojih se mogu vršiti različite analize prema svim unesenim podacima. Sve nas je fascinirala sistematičnost našeg kolege i ova bi tablica svima koji se upuštaju u istraživanje svoga rodoslovlja trebala biti ogledni primjerak.

U svom predavanju „Od knezova krbavskih do posljednjih Zrinskih“ Drago Hmelina proveo nas je kroz šest stoljeća hrvatske povijesti kada su velikaške porodice Gusići, Kurjakovići i Karlovići, Nelipići i Frankapani te Šubići i Zrinski „pisale povijest“ i svojim djelovanjem utjecale na kasniji njen tijek. Kronološki je ispričana priča preko zajedničkog rodoslovlja tih porodica povezanih ženidbenim vezama. Predavanje je popraćeno dijapozitivima krajeva i gradova (nekad i danas) te najznačajnijim povijesnim i kulturnim spomenicima iz tog razdoblja. Veseli nas da smo i na taj način proširili svoje vidike.

I tako… svaki polaznik dolazi sa svojom obiteljskom pričom, svojim otkrićima i iskustvima, istražuje svoj povijesni, društveni i obiteljski kontekst… Sudionici druženja su kroz svoje autorske radove prezentirali što rade i kako napreduju te tako sa ostalima podijelili svoja saznanja i nedoumice. Kroz naše sastanke i druženja (a ukupno ih je bilo 12) naučili smo ponešto novo, doznali puno, upoznali nove ljude, stekli nova poznanstva i hvala svima koji su naša druženja ispunili svojom dobronamjernošću, vedrinom, humorom, optimizmom i dobrom suradnjom.