Hrvatske kućne/obiteljske zadruge I i II

Nedavno smo imali priliku saznati za još jedan izašli rad prof. dr. sc. Dragutina Pavličevića, znanstvenika i sveučilišnoga profesora u mirovini ali ne i u miru. Naslov knjige je „Hrvatske kućne/obiteljske zadruge I i II“.

Radi se o dvije knjige, od koje je prva zapravo ponovljeno izdanje davno razgrabljenog izdanja tiskanog još 1989. i za koje je autor dobio državnu nagradu za znanost „Bartol Kašić“ (koji je i sam opisivao jednu kućnu zadrugu).

Prva knjiga obrađuje pojavu zadruga, njihove karakteristike u našim krajevima, vrste, tipizaciju, saborske rasprave onodobnog vremena o pravnom uređenju zadruga i napokon početke njihovoga rasapa – u vremenskom razdoblju sve do 1881., odnosno sjedinjenja Vojne krajine.

Druga knjiga obrađuje razdoblje nakon 1881. u kojemu je došlo do jače transformacije a u konačnici i do potpunog ukidanja zadruga. Dakle, u drugoj knjizi možemo čitati o daljnjem pravnom uređenju zadruga novim zakonima i sudskim praksama ali i o stavovima tada važnih i meritornih pojedinaca. Zanimljiv je i pregled stanja po pojedinim onodobnim županijama ali i vremenskim razdobljima, čiji međaši su neki glavni događaji koji su bitno utjecali na život zadruga (od 1881. do pojave novog zakona o zadrugama iz 1889.; nova zakonska novela iz 1902.; kraj 1. svjetskog rata 1918.; međuratno i ratno razdoblje od 1918. do 1945. i napokon razdoblje nakon toga kada su se počele javljati seljačke radne zadruge kolhoznog tipa).

U obje knjige od izuzetne su važnosti brojni prilozi o zadrugama s kazalima osobnih imena i zemljopisnih naziva, koji će biti zanimljivi upravo rodoslovnim istraživačima za bolje razumijevanje svoje obiteljske povijesti.

Knjiga je zanimljiva sa sociološkog, antropološkog, etnološkog, folklorističkog, povijesnog, pravnog, ekonomskog i politološkog stajališta jer pokazuje kako su živjeli naši preci u pojedinim razdobljima i dijelovima naše domovine ali i izvan današnje Republike Hrvatske.

 Dio prve knjige dostupan je i putem Googlea.

Darko Lacković

bavi se između ostaloga i istraživanjem gospodarske i socijalne povijesti područja Marije Bistrice. U istraživanju, osim svoga prezimena skupio je i pripadnike preko 3000 drugih prezimena. Obrađuje mahom prezimena župe Marija Bistrica s kraja 15. stoljeća do danas, ali se dotiče i ostalih zagorskih i zagrebačkih župa pa i šire. Do sada je u svom istraživanju obuhvatio preko 28500 osoba iz zemlje i inozemstva, istražujući od najmlađih osoba prema prošlosti po muškoj i ženskoj strani svih predaka te vraćanjem, od najstarijih zabilježenih predaka prema sadašnjosti.

Možda vam se svidi

1 komentar

  1. Poveznica 'druga knjiga' ne radi… 🙁

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.