In memoriam – mr. sc. Edo Merlić

Sa zakašnjenjem – ali prerano za sve prijatelje mr. sc. Ede Merlića – stigla nam je tužna vijest da je taj cijenjeni član Hrvatskog rodoslovnog društva podlegao teškoj bolesti.

„Ova knjiga napisana je sa željom da odseljeni, današnji i budući stanovnici Buzeštine sačuvaju sjećanje na svoje korijene, na svoj identiet.Ako sam u tome makar i djelimično uspio, onda je moj zadatak u potpunosti izvršen“, zaključio je naš Edo, skromno kakav je uvijek bio, u uvodu svoje četvrte knjige „Stanovništvo i migracije sjeverne Istre – Buzeštine“ (2012). U toj knjizi on je ponudio sažeti pregled povijesti svog zavičaja  s obzirom na jedan tip demografskih kretanja – iseljavanje. Hrvatska je zemlja s iseljeničkom tradicijom od više stoljeća. Tako je i Venecija još od XVI stoljeća nasojala kolonizacijom rješiti problem depopulacije Istre.  Masovno iseljavanje Istrana u Europu i preko oceana počelo je krajem XIX stoljeća.

Edo Merlić
Mr. sc. Edo Merlić. Izvor: PUO Buzet

Mr. Merlić maksimalno je koristio povijesne izvore, koje je dopunio sjećanjima još živih preostalih stanovnika ispražnjenih i porušenih naselja ovog kraja.znalački se poslužio i podacima s web stranica Ellis Islanda o istarskim iseljenicima u SAD. Tako je, uz široku podršku suradnika, uspio zabilježiti više od 3.100 prezimena iseljenika Buzeštine.

Naš Edo, neumoran rodoslovni istraživač, pisac brojnih povijesnih, rodoslovnih i demografskih radova,  ostaje u trajnom sjećanju svih koji su ga upoznali  – od našeg Društva , suradnika  zavičajnog Buzetskog zbornika, Centra za istraživanje povijesti  talijanske mnacionalne manjine u Istri, Slovenskog rodoslovnog društva i drugih s kojima je imao prilike surađivati. Pamtit ćemo ga s trajnim poštovanjem i ljubavlju. 

Mladen Paver

Rodoslovnim se istraživanjima bavio se od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, "visine" od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Pripremio je za tisak priručnik za rodoslovnog istraživača "Pred zagonetkom obiteljskog stabla" s dodatkom "Vježbe iz antroponimije", uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika. Preminuo je u studenom 2017. godine.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.