Pet godina portala Rodoslov.ba

Prošlog mjeseca navršilo se pet godina od osnivanja i početka rada internetskog portala, prvog i još uvijek jedinog bosanskohercegovačkog weba za istraživanje porijekla porodica Rodoslov.ba. Planiran kao multimedijalni projekat s informativno-edukativnim webom kao bazom te s izdavaštvom u tiskanom obliku, organiziranjem rodoslovnih radionica i izložbi obiteljskih stabala, Rodoslov.ba je promoviran u Sarajevu 2009. godine na Sajmu knjiga i učila.


Zaglavlje portala Rodoslov.ba

Osvrćući se danas na proteklih pet godina, s ponosom i zadovoljstvom, autori portala mogu reći da su uspjeli ostvariti sve planirane zadatke: istražili su sami ili uz pomoć suradnika blizu 300 obitelji i prezimena u Bosni i Hercegovini, zatim objavili dvije knjige (“Čitanje porodičnog stabla – stare kakanjske porodice” i “Naši korijeni – od rodonačelnika do savremenika”), organizirajući u Travniku, Tuzli i Kaknju tematske radionice te izložbu rodoslova u Arhivu Tuzlanskog kantona i drugo – kaže Raif Čehajić, osnivač i urednik portala – te dodaje da je kruna svih dometa Rodoslov.ba bilo njegovo ovogodišnje sudjelovanje na Trećoj hrvatskoj rodoslovnoj konferenciji u Zagrebu s temom "Mogućnosti istraživanja rodoslovlja u Bosni i Hercegovini", čime je Rodoslov.ba u svom djelovanju praktično prešao granice BiH svrstavajući se tako u regionalnog igrača u području rodoslovlja.

Ostvareni rezultati ovog portala dobivaju šire dimenzije kad se zna da je sve ovo Rodoslov.ba ostvario samostalno, bez ičijeg sponzorstva ili nekog drugog obliak pomoći, mada bi bilo lakše da su imali podršku nekih državnih ili kantonalnih institucija u čijoj djelatnosti su i rodoslovna istraživanja, čime bi u ovim institucijama bili bogaćeni osobni i obiteljski arhivski fondovi.

Ulazeći u šestu godinu uspješnog rada, Rodoslov.ba će dosadašnje aktivnosti nastaviti u istom pravcu i s dostignutom dinamikom. Prioritetni ciljevi ostaju isti, s tom razlikom što su ljestvicu uspjeha podigli na viši nivo. U ovoj godini Rodoslov.ba pokreće i aktivnosti na razradi ideje o osnivanju rodoslovnog društva u Bosni i Hercegovini, jer smatra smatraju da su u proteklih pet godina i za taj poduhvat stvorili potrebne pretpostavke.

 

Gordan Gledec

Istraživanjem rodoslovlja bavi se od 1999. godine. Uglavnom istražuje prezimena svojih predaka: Gledec (Poljanica Bistrička, Zagreb) i Hitrec (Martinci, Zlatar, Zlatar-Bistrica). U svom obiteljskom grmu ima preko 2400 pojedinaca. Zaposlen je kao profesor na Zavodu za primijenjeno računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.