Forum Replies Created
-
Postovi
-
administrator said:
Abramovići su izvorni Bosanci, meni se čini da bi izvorište moglo biti u Lašvi ali tko zna.
1743. godine u Bosni i Hercegovini napravljen je popis katolika. Tada je bilo čak 9 obitelji Abramović u Bosni, 2 u Livanjskom Polju (21 član), 1 u župi Bijela (8 članova), 3 u Lašvi (14 članova), 1 u Brezovompolju župa Strepci (7 članova), 1 u Žepču (9 članova) i jedna u Banja Luci u Latinskoj Mahali (5 članova).
Čini mi se da sam ih u 18. stoljeću pronalazio i u župi Jajce.
Možda bi vam nešto više mogle pomoći kronike bosanskih franjevaca (Kronika Sutješkog samostana, kronika Nikole Lašvanina itd.), ali ovo pokazuje da je riječ o jednom od starijih prezimena jer inače ne bi moglo biti toliko rašireno tako rano. Matične knjige za banjalučki kraj nalaze se u biskupskom arhivu u Banja Luci i u samostanima oko grada.
Marko
P.S. U glavi mi zvoni (ali nisam siguran) da sam u sinjskim maticama vidio da su Abramovići iz Jajca… u svakom slučaju srednja Bosna je najizglednije rješenje
Odlična knjiga pokojnog Antuna Burića “Povijesna antroponimija Gorskog Kotara u Hrvatskoj 1438-1975” (Rijeka, 1983) bilježi prezime Abramović od 1650. godine u nizu goranskih naselja, kao i varijantne oblike – Obranović, Pobranović, Abranović i sl.
evo još i dodatak:upravo sam naišao na činjenicu da je znak -đ Đuro Daničić uveo u hrvatski jezik krajem 19. stoljeća umjesto znaka -dj:
http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%90
Prema tome, očigledno se prezime moglo počelo pisati kao Čanađija tek krajem 19. stoljeća, odnosno početkom 20. stoljeća. Stoga je prije trebalo valjda biti pisano kao Čanadjija, npr.:
http://www.fotosik.pl/showFullSize.php?id=4e7aa74dc4b3f951
što je najvjerojatnije grob mog pradjeda poginulog u 1. svjetskom ratu.
Gosp. Paver, najljepše zahvaljujem na informaciji.
Još me muči sljedeće: prezime se uglavnom pojavljuje u inačici sa -đ (Čanađija), dok se sa -dž javlja znatno rjeđe (ovo bi više pripisao nekoj vrsti greške, i mene u većini slučajeva ljudi prvo zapišu sa -dž). Za vrijeme Austo-Ugarske, moji su preci vrlo često koristili i varijantu sa -dj, što je lako razumljivo pošto u njemačkom nema znaka -đ.
Koliko se često javlja ovakva pojava, da prezimena koja bi po očekivanju bila zapisana sa -dž, pišu ustvari sa -đ? Ovo me iznenađuje jer za očekivati upravo suprotno, -dž. Kako je došlo do toga?
Abramovići su izvorni Bosanci, meni se čini da bi izvorište moglo biti u Lašvi ali tko zna.
1743. godine u Bosni i Hercegovini napravljen je popis katolika. Tada je bilo čak 9 obitelji Abramović u Bosni, 2 u Livanjskom Polju (21 član), 1 u župi Bijela (8 članova), 3 u Lašvi (14 članova), 1 u Brezovompolju župa Strepci (7 članova), 1 u Žepču (9 članova) i jedna u Banja Luci u Latinskoj Mahali (5 članova).
Čini mi se da sam ih u 18. stoljeću pronalazio i u župi Jajce.
Možda bi vam nešto više mogle pomoći kronike bosanskih franjevaca (Kronika Sutješkog samostana, kronika Nikole Lašvanina itd.), ali ovo pokazuje da je riječ o jednom od starijih prezimena jer inače ne bi moglo biti toliko rašireno tako rano. Matične knjige za banjalučki kraj nalaze se u biskupskom arhivu u Banja Luci i u samostanima oko grada.
Marko
P.S. U glavi mi zvoni (ali nisam siguran) da sam u sinjskim maticama vidio da su Abramovići iz Jajca… u svakom slučaju srednja Bosna je najizglednije rješenje
zoran košutić said:
zanima me da li je netko istraživao ili zna nešto više o prijeklu prezimena KOŠUTIĆ. meni je poznato da je moj djed Mijo Košutić živio u Radobiju a da je on porijeklom iz Šemnice .
Prezime KOŠUTIĆ može se u Zagorju pratiti još prije Gupčeve bune. Godine 1598 domovi Košutića zabilježeni su u popisu obveznika kraljevskog poreza – od Kašine i stubičkog Andraševca do Pomperovca i Beleca. Ali najstariji povijesti poznati Košutić bio je onaj Nikola iz Andraševca koji je 1565.g. sudjelovao u napadu stubičkih seljaka na kuriju Tahyjevog upravitelja Petričeviča u Gornjoj Stubici. Mislim da bih Vam mogao osigurati i dokument, koji to opsiuje
Čanađija said:
Kako to u naslovu i stoji, zanima me porijeklo prezimena Čanađija. Još se nailazi na oblik Čanadjija. Koliko je meni poznato, prezime potječe iz mjesta Dapci pokraj Čazme. Danas u Hrvatskoj živi stotinjak ljudi s tim prezimenom unutar 40-tak obitelji.
Zahvaljujem na bilo kakvoj pomoći
.
Čanadžija je prezime nastalo po zanimanju, koje se tradicionalno gajilo u obitelji. Korijen mu je u turskoj riječi čanak (znači zdjela), a dodatak -dži označava zanatliju (bojadžija, tufegdžija, buregdžija). Čanadžija bi prema tome bio zdjelar.
Natalija Šagud said:
već sam neko vrijeme u uzaludnoj potrazi za podrijetlom svoga prezimena, Šagud. neobično je, i rijetko, pa nema baš nekog izbora na internetu. moj je djed, prezimena Šagud, živio u Lazu Bistričkom(gdje još živi moja baka), malom mjestu pokraj Marije Bistrice. neki od mojih doma su pretpostavljali da je to prezime podrijetlom iz austro-ugarske, ali to je sve totalno neprovjereno, pa me baš živo zanima.
“Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj” (Adamček-Kampuš) navode u popisu obveznika kraljevskog poreza 1598.g. domove Šaguda na području Stubice (Kraljev Vrh, Šagudovec, Gusakovec, Dobri Zdenec) i Zeline (Jertovec).
Popis stanovnika 1948.g. bilježi Šagude na području Zeline (Jertovec, Orešje, Žitomir) i Donje Stubice (Banščica, Repićevo Selo, Brezje, Laz).
O nastanku (podrijetlu) prezimena nisam nailazio na podatke.
Srdaćan pozdrav
“Najbolji” program kojim se može rodoslovlje obrađivati ne postoji. Ono što je za Janka dobro, Marka to ne zadovoljava. I obratno. U svakom se programu, koji se danas može naći na tržistu (oko 50), mogu naći kako dobre tako i loše strane. Svaki rodoslovac mora sam odlučiti koji će program koristiti.
Ja lično koristim PAF (Personal Ancestry File). Pokušao sam i sa Family Tree Maker 2006. Od toga sam odustao, jer nisam uspio postići štampanje hrvatskih znakova č,ć,đ,š i ž. Možda je to moguće, ali ja to nisam uspio.
Nazovete župni ured u Visu i ukoliko znate otprilike godinu rođenja vašeg djeda, kao i ima njegovog oca župnik Vam kroz stališ duša za nekoliko minuta može reći kad vam je rođen djed. Međutim ako ne znate ime Vašeg pradjeda i otprilike godinu rođenjka vašeg djeda to je onda teže jer ako ima puno Tomića sa istim imenom teško onda svećenik može znati koji je vaš djed.
Jeste li se raspitivali u Državnom arhivu Osijek o starim matičnim knjigama Vukovara? Na odgovor o povijesti prezimena možda bi Vas znao uputiti dr. Ive Mažuran ( sada u Zagrebu, Zvonimirova 29), koji je mnogo pisao o povijesti slavonskih prezimena.
Jeste li razgledali Leksik prezimena SR Hrvatske? Jeste li posjetili portal Radixindex koji uređuje g. Bogadi iz Pečuja? Molim javite nam o rezultatu.
administrator said:
Potrebni dokumenti nalaze se u Hrvatskom državnom arhivu, Marulićev trg u Zagrebu, zgrada bivše sveučilišne knjižnice. Prije toga pokušajte potražiti literaturu o povijesti vašeg mjesta i kraja. Najbolja vam je knjiga J.Adamček-I.Kampuš: Popisi i obračuni poreza…
Hvala na Vašoj pomoći
Nisam vidio kako grafički izgleda, ali čim noviji izlaze sve su bolji. osobno koristim Genopro 2007, free verziju, u koju možete unest do 25 predaka, daljnje unošenje je potrbno nabavit original.
Nije uopće stvar koliko to košta (svatko drugačije cijeni svoje vrijeme…) nego je stvar u tome da napisati nešto smisleno o bilo čemu nije lako i jednostavno, tj. treba vremena. Za pošteno istraživanje nečijeg rodoslovlja potrebni su mjeseci, pa i godine. A na vaš post sam odgovorio ovako nakon što sam pročitao na našem forumu, recimo 154 upita tipa, odakle je prezime Bukarica, ili Zanima me porijeklo prezimena Vidić?
Hrvatska ima preko 100 000 živućih prezimena i još tko zna koliko izumrlih, dakle, šansa da se netko na ovom forumu bavio baš vašim prezimenom je, recimo, jedan posto.
Naravno da bih mogao štogod saznati o svakom prezimenu (postoji neka opće literatura npr. Leksik prezimena SR Hrvatske iz 1975. – primjerak ima u Knjižnicama Grada Zagreba, gdje vidite gdje je i koliko bilo nekog prezimena u Hrvatskoj 1948. pa malo usmjerite istraživanje). Ali budite svjesni da to nije moguće raditi za svaki pojedini upit. Na našoj stranici postoje neke upute na literaturu i istraživački savjeti, kakvi takvi, ali vjerujte vrlo upotrebljivi. NE ŠKODI POSTAVITI PITANJE, ODGOVOR MOŽE BITI VRHUNSKI AKO GA DOBIJETE, ALI NEMOJTE OPTUŽIVATI DA NETKO NEMA POJMA ZATO ŠTO VAM NIJE ODGOVORIO.
Kada i ako netko postavi pitanje o prezimenima koja sam ja istraživao (područje Livna i Sinja recimo) drage volje ću poslati neki odgovor kad ulovim vremena.
Eto ako vas baš zanima što ja znam o Matijama, prezime Matija postoji i u Sesvetama pored Zagreba i tvrde da su starosjedioci.
Sretno dalje,
Marko
P.S. Što se bezobrazluka tiče, ja sam vaš post smatrao bezobraznim. Stvar promatrača, zar ne?
ja ne istražujem ovo je mali kraj i ljudi znaju sve jedni o drugima tu se još pamti starina ako mogu pomoći i ako nešto znam rado ću odgovoriti
