Ivanić – župa 1649. godine
Sadržaj ovog napisa izvorno je emitiran 28. svibnja 2002. godine na Obiteljskom radiju Ivanić. Odakle hrvatski plemići Hasanovići, Balije, Alajbegovići, Čauši i drugi u obrani Ivanić-grada od Turaka 1649. godine?
Hrvatsko rodoslovno društvo "Pavao Ritter Vitezović"
Sadržaj ovog napisa izvorno je emitiran 28. svibnja 2002. godine na Obiteljskom radiju Ivanić. Odakle hrvatski plemići Hasanovići, Balije, Alajbegovići, Čauši i drugi u obrani Ivanić-grada od Turaka 1649. godine?
Pripremajući obilježavanje 400-godišnjice Gupčeve bune, Josip Adamček je o tom događaju prvi puta iznio u javnost niz dokumenata kojima je ispunjen cijeli dvobroj Arhivskoga vjesnika za 1964./65. godinu. Na takvoj podlozi i uz dodatna istraživanja objavio je svoju studiju „Seljačka buna 1573. godine“ (Zagreb, 1968.), a zatim je proširio radovima „Agrarni odnosi u...
Radio Ivanić je u više emisija pozivao slušatelje da malo prevrnu svoje najstarije papire, možda i zaboravljene obiteljske dokumente koji se čuvaju u njihovom domu, misleći pritom na razne ugovore, sudske spise, svjedodžbe i slične isprave. Cilj poziva bio je potaknuti istraživanje naših obiteljskih povijesti, jer se od zbira tih obiteljskih kronika sastoji i povijest Ivanića.
Šetajući grobljem župe Orehovica, autor ovog zapisa došao je do zanimljive potke za rodoslovnu crticu o jednom od najvećih hrvatskih matematičara svoga doba, Vatroslava Bertića, koji omaškom pisatelja nije zabilježen u monografiji: Bedekovčina – stara i plemenita, Općinsko poglavarstvo Bedekovčina, (1997).
Za istraživanje najstarijih prezimena s područja Đurmanca i njegove bliže okoline poslužio je dokument koji se danas čuva u Mađarskom državnom arhivu u Budimpešti, pod naslovom Conscriptiones portarum, tomus XLVII – Regestum comitatus Warasdiniensis super connumerationem domorum anni 1598 (Popisi poreznih jedinica, knjiga 47 – Popis Županije varaždinske, prema prebrojavanju domova godine 1598)....
U petom nastavku priče o zagorskim prezimenima, Mladen Paver piše o najstarijim prezimenima Zaboka i okolice, koje je pronašao u dokumentu iz 1507. godine u Mađarskom državnom arhivu. Popis uz ostale spominje i ova prezimena: Balija, Bivol, Borovčak, Goluban, Jež, Klarić, Kovačić, Kušan, Ladišić, Lukić, Pevec, Pongrac, Posavec, Šoštar, Tršinski, Tuđa, Turk, Vrančić.
Među radobojskim prezimenima iz 1614. godine nalazimo prezimena Cerovečki, Malagorski i Oderjanić, koji odaju stariji zavičaj nositelja. Iz drugih se naziru tradicionalna zanimanja: Kovač, Škrinjar, a možda i Cigula. Barem dva pokazuju osobno ime starješine obitelji: Jemrihović i Mateić. Barem pet današnjih radobojskih prezimena žive tamo četiri stoljeća – Cerovečki, Cigula, Crnek, Cvrtila i Branjug! Pročitajte u novom nastavku priče o zagorskim prezimenima!
U trećem nastavku priče o zagorskim prezimenima, g. Mladen Paver donosi tekst o župi Tuhelj, koji će zacijelo biti zanimljiv onima koji se prezivaju Andrašić, Augustić, Bezjak, Dončić, Hrestak, Hrs, Iveković, Kovač, Krajač, Lončar, Maček, Medvedec, Mlinarić, Pečnik, Pleško, Pocedić, Prekratić i Tkalec. Nadamo se da ostalima neće biti ništa manje zanimljiv!
Koji je danas datum? Kojeg ste datuma rođeni? Danas vam je jednostavno odgovoriti na ova pitanja, zar ne? No, da ste živjeli samo stotinjak godina ranije, stvari ne bi bile tako trivijalne… Znate li da je od kraja 16. do sredine 18. stoljeća u Europi vladao datumski rusvaj? Znate li da su Cervantes i Shakespeare umrli istog datuma, a različitog dana?
Nastavljamo priču o zagorskim prezimenima: u drugom nastavku donosimo povijest prezimena iz župe Lobor. Bit će vam posebno zanimljiva ako se prezivate Bezak, Bolfek, Cestar, Cvetko, Kokolec, Kovačić, Kramarić, Kranjec, Kuharić, Lončar, Lukavečki, Markuš, Mlinar, Pakšec, Ružđak, Sedlar, Skok, Šala, Šoštarić, Špoljar, Vazdar, Velički, Vlahek ili Vrtarić.
Više