Hrvatsko rodoslovno društvo "Pavao Ritter Vitezović"
Nakon dugo vremena riječ dajemo čitateljima ovog portala: g. Dušan Bastašić član je Hrvatskog rodoslovnog društva i u svom tekstu piše o iskustvima koje je stekao pri istraživanju povijesti svoje obitelji i izradi svog rodoslova. Neka ovo bude poticaj i našim ostalim članovima da svoja razmišljanja i iskustva podijele s drugima.
Inspirirani tekstom g. Božidara Ručevića objavljenim prije nekoliko dana na webu društva, na Internetu smo pronašli četiri godine stari članak o pothvatu gospodina Ivana Hojsaka. Prenosimo ga u cijelosti s iPortala.
Ime Trakošćana spominje se prvi put 1334. u popisu župa (ecclesia de Tracustian), a kao srednjovjekovna utvrda 1339. Car Maksimilijan II. posebnom ispravom 1569. daje u zalog Jurju II. Draškoviću dvorce Klenovik i Trakošćan, a Rudolf II. 1584. obnavlja i proširuje ispravu darovnicom te prvi vlasnik dvorca postaje Jurjev brat Gašpar. Na Trakošćan i Draškoviće podsjeća nas naš član Božidar Ručević.
U četvrtom nastavku popisa prezimena iz karlovačkih župa, autora g. Miroslava Čaića, objavljujemo popis prezimena župe Kamensko. Malo mjesto Kamensko pet je minuta vožnje udaljeno od Karlovca. Poznato je po kompleksu pavlinskog samostana i crkve posvećene Majci Božjoj Snježnoj.
Moderne metode molekularne biologije zadnjih godina omogućile su nam preciznije određivanje rodbinskih odnosa. Možda je najpoznatije određivanje očinstva metodom DNA fingerprintinga, no osim toga molekula DNA nam može otkriti mnogo više o našoj prošlosti. U ovom stručnom članku pročitajte više o organizaciji nasljednog materijala u stanicama i prijenosu nasljedne informacije.
Film “Maratonci trče počasni krug” srpska je crnohumorna tragikomedija iz 1982. koju je režirao Slobodan Šijan prema scenariju Dušana Kovačevića. Ovaj film, u kojem upoznajemo pet živućih generacija pogrebničke obitelji Topalović, idealan je za ilustraciju priče o bogatstvu riječi u srpskom jeziku u području rodoslovlja.
Iz karlovačke okolice u devetnaestom stoljeću iselilo je mnoštvo stanovnika, a većina ih je dolaskom na odredište kao mjesto rođenja navelo Karlovac ili neko selo iz okolice Karlovca, koje je useljenički činovnik upisao onako kako ga je on čuo, što je često bilo neprepoznatljivo u odnosu na izvornik. U ovom nastavku objavljujemo prezimena iz Završja Netretićkog, koja je skupio i obradio g. Miroslav Čaić.
Iz karlovačke okolice mnoštvo je stanovnika iselilo u devetnaestom stoljeću, a većina ih je dolaskom na odredište kao mjesto rođenja navelo Karlovac ili neko selo iz okolice Karlovca, koje je useljenički činovnik upisao onako kako ga je on čuo, što je često bilo neprepoznatljivo u odnosu na izvornik. U ovom nastavku objavljujemo prezimena iz Novigrada na Dobri, koja je skupio i obradio g. Miroslav Čaić.
Prije nekoliko tjedana objavili smo anketu u kojoj smo čitatelje pitali koji rodoslovni program koriste. Pomalo razočaravajuće, za 30 dana, koliko je anketa bila otvorena, na to je pitanje odgovorilo ukupno tek 47 korisnika. Članak je rezultirao s nekoliko komentara, a neke su reakcije došle i iz Slovenije. Kao posebno zanimljiv prenosimo komentar mr. Janeza Toplišeka.
Iz karlovačke okolice mnoštvo je stanovnika iselilo u devetnaestom stoljeću, a većina ih je dolaskom na odredište kao mjesto rođenja navelo Karlovac ili neko selo iz okolice Karlovca, koje je useljenički činovnik upisao onako kako ga je on čuo. U nekoliko sljedećih nastavaka iz pera g. Miroslava Čaića objavit ćemo prezimena koja se pojavljuju u karlovačkim župama i nekim župama iz okolice Karlovca.
Više
