Na tragu zaključaka Skupštine: HRD predstavljen studentima povijesti

Dvjema skupinama studenata povijesti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu predstavljeno je u četvrtak, 15. prosinca 2022. godine, Hrvatsko rodoslovno društvo „Pavao Ritter Vitezović“ i njegove aktivnosti.

Jedan od zaključaka redovite godišnje Skupštine Društva održane 22. studenoga 2022. godine bio je i da se ostvari kontakt s Odsjekom za povijest Filozofskog fakulteta zagrebačkog Sveučilišta kako bi se razmotrila mogućnost suradnje s tamošnjim nastavnicima i njihovim studentima.

Dopis koji smo slijedom toga uputili predstojnici Odsjeka prof. dr. Zrinki Nikolić Jakus i koji je ona – iskazavši veliko zanimanje za naš prijedlog – odmah proslijedila drugim nastavnicima izazvao je neposrednu i vrlo pozitivnu reakciju te je u manje od tjedan dana organizirano predstavljanje Društva dvjema skupinama studenata.

Prva skupina bili su polaznici druge godine studija, koji trenutačno kod prof. dr. Tomislava Galovića slušaju kolegij „Pomoćne povijesne znanosti“, među kojima je i genealogija. Njima se priključilo i nekoliko brucoša zainteresiranih za temu.

Prije same prezentacije koju je održao naš član Vladimir Matek, studentima se kratko obratio i dopredsjednik HRD-a prof. dr. Gordan Gledec, kojeg su druge obveze spriječile da ostane na cijelom predstavljanju. U nastavku susreta koji je trajao puna dva školska sata, o svojim iskustvima iz rodoslovnih i srodnih istraživanja govorili su uz Mateka i predsjednica Izvršnog odbora Alka Horvat te tajnik Društva Domagoj Bukovšak, kao i njihovi nastavnici prof. dr. sc. Tomislav Galović i sama predstojnica prof. dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus.

Uz konkretne primjere bilo je riječi o različitim izvorima rodoslovnih podataka – matičnim knjigama, anagrafima i drugim crkvenim spisima (ženidbeni spisi, vizitacije, krizme, korespondencija biskupskih ureda sa župnicima itd.), o mogućim civilnim izvorima (matični uredi, katastri, urbari i sl.), te o teškoćama s kojima se istraživač može susresti, od propisa o zaštiti osobnih podataka do nepostojanja matičnih knjiga i drugih dokumenata iz pojedinih razdoblja.

Druga skupina bili su studenti završnih godina koji kod doc. dr. sc. Kornelije Jurin Starčević u okviru modula „Rani novi vijek“ slušaju uz ostalo i predmet „Povijesna demografija“.

Nakon već opisane prezentacije aktivnosti Hrvatskog rodoslovnog društva tijekom jednoga školskoga sata, njima je u drugom nastavnom satu Vladimir Matek pod naslovom „Jesu li Turci krivi baš za sve“ prikazao i ostale najvažnije čimbenike ranonovovjekovnih demografskih kretanja na ovim prostorima. To je ilustrirao podacima do kojih je došao istražujući povijest vlastite obitelji čiji su korijeni u Jasenicama ispod Velebita i drugih triju skupina istoga prezimena u Hrvatskoj (Hrvatsko zagorje, Bušetina i Virovitica te pripadnici češke nacionalne manjine iz Prekopakre).

Naime, na dramatične posljedice otomanske invazije u svim spomenutim krajevima, nadovezivale su se učestale gladne godine izazvane sušama ili iznenadnim zahlađenjima, razne epidemije (kuga, boginje, šarlah, difterija, u zadarskom zaleđu i malarija itd.). Demografske su gubitke proizveli i kasniji ratovi, čak i kad se nisu vodili na našem ozemlju (masovna novačenja za Napoleonovu Veliku armiju ili za popunu austrijskih trupa na raznim ratištima širom Europe).

Oba su susreta završena pozivom studentima da pristupe Društvu i uključe se u njegov rad, što su podržali i njihovi nastavnici, ukazavši da bi im to moglo biti i dragocjeno praktično iskustvo u budućem profesionalnom radu. Najavljeno je – što je također bio jedan od zaključaka Skupštine – i obnavljanje tijekom naredne (2023. godine) rodoslovnih radionica kakve je Društvo svojedobno organiziralo kao svojevrstan uvod u samostalna istraživanja, što bi također mogla biti jedna od mogućnosti za njihovo uključivanje.

Predstojnica Odsjeka za povijest prof. dr. sc. Nikolić Jakus i njeni kolege Galović i Jurin Starčević izrazili su također spremnost da u dogledno vrijeme i sami članovima Društva održe predavanja u kojima bi ih upoznali s nekim od svojih istraživanja, a najavili su da će razmotriti i načine kako bi se suradnja s našim Društvom uklopila u praktični dio nastave u sklopu pojedinih kolegija.
Prije nego smo se razišli imali smo priliku u njihovoj pratnji posjetiti i sada objedinjenu knjižnicu Filozofskog fakulteta. Ispostavilo se da na policama s genealoškom literaturom nema dosad jedinog rodoslovnog priručnika na hrvatskom jeziku, 2009. godine objavljene knjige „Pred zagonetkom obiteljskog stabla“, čiji su autori jedan od naših osnivača pokojni Mladen Paver i današnji dopredsjednik Gordan Gledec te smo im u znak zahvalnosti na ljubaznom prijemu i spremnosti na suradnju darovali nekoliko primjeraka iz zalihe koja postoji u Društvu.

Zajednička fotografija studenata, njihovih nastavnika i predstavnika Hrvatskog rodoslovnog društva nakon prezentacije održane u okviru njihova kolegija „Pomoćnih povijesnih znanosti“ u kojem se uz ostalo obrađuje i tema genealogije…