Prezime Orešković

Prezime Orešković imaju 2474 stanovnika Hrvatske i po učestalosti je 140. hrvatsko prezime.

Oreškovića je najviše: u Zagrebu (232 obitelji, 546 osoba), Otočcu (51, 149), Ličkom Lešću pokraj Otočca (52, 138), Čovićima pokraj Otočca (30, 86), Slavonskom Brodu (27, 83), Sisku (22, 68), Osijeku (31, 67), Rijeci (22, 64), Prozoru pokraj Otočca (19, 58), Ličkom Osiku pokraj Gospića (18, 40).

Prezime Oreški s jezičnog motrišta nastalo od etnonima Oreški (stanovnik naselja Orešje). U Hrvatskoj postoje tri naselja s tim nazivom: Orešje pokraj Svete Nedelje (958 stanovnika u popisu iz 2001. godine), Orešje Humsko pokraj Huma na Sutli (205) i Orešje Okićko pokraj Jastrebarskog (10).

U osnovi je prezimena imenica orah, naziv dvadesetak metara visoke voćke latinskog imena Juglans regia iz porodice oraha (Juglandaceae), koje u drvenastom plodu ima jestivu jezgru bogatu uljem. Dakako riječ o kajkavskom obliku imenice orah koji glasi oreh, a od kojeg je umanjenica orešek (štokavski orašak) nastala od orehek. Prezime Orešković nastala je tako da je na pridjev posvojni Oreškov dodan nastavak -ići.

Slična su jezičnog postanja i prezimena: Oraščanin, Orešan, Oreščanin, Orešćanin, Orešec, Orešek, Orešić, Orešković, Orišak, Orišković.

Orešković je ponajprije ličko prezime, pretežito otočko-gospićkog područja, a popis iz 2001. godine u 21 naselju tog kraja zabilježio je 235 Oreškovića obitelji s ukupno 638 duša, što je više od četvrtine svih pripadnika tog roda u Hrvatskoj.
Ovom prigodom navodimo mjesta s 10 i više Oreškovića: u Otočcu (51 obitelj, 149 duša), Čovićima (30, 86), Gospiću (11, 18), Kompolju (5, 15), Kvartama pokraj Perušića (7, 14), Ličkom Osiku (18, 40), Ličkom Lešću (52, 138), Mušaluku (3, 10), Prozoru pokraj Otočca (19, 58), Sincu (8, 27), Širokoj Kuli (7, 16), Švici (5, 15), Udbini (4, 11) i Vrhovinama (4, 16).

U Gackoj se Oreškovići spominju u popisu haramija tvrđavnog naselja Otočac iz 1644. godine, a tu su doselili nakon 1551. godine vjerojatno iz Grižana ili Ogulina. Doduše neki autori smatraju da su se u Gacku i Otočac doselili iz Gorskog kotara.

U dokumentima prezime se javlja i u obliku Orišković, o čemu svjedoči i isprava iz 1645. godine u vezi s razgraničenjem posjeda na brinjskom području, a u kojem je u ime Otočana sudjelovao i Jurko Orišković, vojvoda otočki.

Oko 1672. godine Oriškovići su zabilježeni u Prozoru pokraj Otočca, a tu su doselili iz nedalekog Otočca.
U popisu stanovnika tvrđavnog naselja Otočac i Prozora iz godine 1701. upisano je više Oreškovića, najčešće s vojnim činovima: od nižih časnika preko satnika do vojvoda. Naime oni su uspješno obavljali dužnosti visokih časnika krajiške vojske na dugoj granici prema Turskoj, pa im je Beč upravo zbog vojnih zasluga dodijelio i plemićki status s pravom uporabe vlastitog grba.

Oreškovići početkom 18. stoljeća sele u okolicu Udbine, u Pišać, a iz Sinca skupa s obitelji Tonković naseljavaju se i na području Vrhovina i Babina Potoka.

Također u 18. stoljeću Oreškovići nova prebivališta osiguravaju u Širokoj Kuli, Oreškovića Varošu i Osičkom Novom Selu, a u popisu iz 1712. godine zabilježeni su skupa s još nekim otočkim rodovima i u Perušiću, i to kao doseljenici iz Gacke.

Poznati zapovjednici otočke utvrde i grada Otočca bili su Jurica i Matija Orešković. [1]
Plemstvo i grb dodijelila je carica Marija Terezija u Beču, 23. svibnja 1761. godine graničarskom časniku i zapovjedniku Matiji Oreškoviću s plemićkim predikatom “Breithen – Thurn”, kako na njemačkom jeziku glasi naziv naselja Široka Kula, u kojem je i rođen.

Barun Toma Orešković (Orišković) zapovjedao Ličkom pukovnijom od 1786. do 1788. godinel, kada je s činom pukovnika zbog vojničkih zasluga promaknut je u Red Viteza Marije Terezije kao Orešković barun Tomo “od Breiten-Thurma“. U austrijsku vojsku je stupio kao 15-godišnjak: sudjelovao je u Sedmogodišnjem ratu u ličkim postrojbama, kao major u Slunjskoj pješačkoj i graničarskoj pukovniji zapaženo se borio u Bavarskom nasljednom ratu. Godine 1778. osobito se istaknuo kao major u napadima austrijske vojske kod Niklasberga, pa mu je zbog iznimne hrabrosti 8. rujna te godine dodijeljeno odličje Red Marije Terezije. Kasnije je kao pukovnik služio u Đurđevačkoj pješačoj pukovniji, gdje je i umirovljen. Umro je 1789. godine u Zagrebu.

Istaknuti pripadnik austrijske vojske bio je i pukovnik Ivan Orešković, rođen u Perušiću 1856. godine, a umro u Zagreb 1936. godine.

Od mlađih pripadnika tog ličkog roda spominjemo Marka Oreškovića zvanog Krntija iz Široke Kule (1895 -1941), sudionika Prvog svjetskog rata u Austrijskoj vojsci i mornarici, istaknutog komunistu i uznika po zatvorima karađorđeviske Jugoslavije, u kojoj je položio i pilotski ispit.. Sudjelovao je u Španjolskom građanskom ratu da bi se vratio u Liku i stavio se na raspologanje partizanima. Iako je bio omiljen i opjevan od pravoslavnih Ličana, oni su mu došli glave tako da su ga po zapovijedi partijskih rukovodilaca likvidaralii i bacili u jamu. Ne samo da su opjevali tog člana KPJ već su posmrtno proglasili i partizanskim narodnim herojem.

Oblik prezimena Orišković zabilježen je 1760. godine i u Dragovcima pokraj Nove Gradiške: šestočlane obitelji Lovre i Bogdana Oriškovića. [2]

Danas u sedam slavonskih naselja živi 15 Oriškovića obitelji s 50 duša, a najviše ih je: u Vilić Selu pokraj Brestovca (pet obitelji, 22 duše) i Vetovu pokraj Kutjeva (3, 11),

Stanovnici zagrebačkog područja s prezimenom Orešković (prema popisu iz 2001. godine u 31 naselju živi 297 Oreškovića obitelji sa 725 duša, što je gotovo trećina svih pripadnika tog roda u Hrvatskoj) pretežito su gospićkih i otočkih korijena.

Ovom prigodom navodimo mjesta s 10 i više Oreškovića: u Samoboru (pet obitelji, 24 duše), Sesvetama (12, 28), Velikoj Gorici (9, 26), Velikoj Ostrni (4, 15), Zagrebu (232, 546), Zaprešiću (5, 13).

Oreškovići su se raselili i diljem slavonskih prostora, a najranije su zabilježeni već krajem 17. stoljeća na požeško-vinkovačkom području: godine 1698. u Vilić Selu pokraj Požege obitelj Filipa Oreškovića; godine 1702. u Ivanovcima pokraj Vinkovaca obitelji Blaža i Đurka Oreškovića; godine 1736. u Ivanovcima pokraj Vinkovaca tri obitelji: Ivasova, Petrova i Stankova te u Vilić Selu pokraj Požege obitelj Martina Oreškovića. [3]

Popis iz 2001. godine zabilježio je u 72 naselja pet slavonskih županija 228 Oreškovića obitelji sa 618 duša.
Ovom prigodom izdvajamo mjesta s 15 i više Oreškovića: u Donjim Andrijevcima (dvije obitelji, 17 duša), Mihaljevcima (4, 18), Našicama (7, 18), Novoj Gradišci (4, 15), Osijeku (31, 67), Podvinju (8, 30), Slavonskom Brodu (27, 83), Strizivojni Valpovu (15, 37), Vinkovcima (7, 17), Vukovaru (7, 17).

Vinkovački su Oreškovići pretežito potomci doseljenika s bihaćkog područja (Bosanska krajina).

U 23 naselja primorsko-istarskog područja popis iz 2001. godine zatekao je 64 Oreškovića obitelji sa 161 dušom, a najviše ih je: u Rijeci (27 obitelji, 64 duše), Dražicama pokraj Jelenja (5, 15), Puli (5, 12) itd.

Oreškovići su i stanovnici sisačkog područja: u 13 mjesta 44 obitelji sa 123 duše, a najviše ih je: u Sisku (22 obitelji, 68 duša), Nebojanu (3, 11), Petrinji (5, 11) itd.

Spominjemo i još tri male skupine Oreškovića: bjelovarsku (12 naselja, 22 obitelji, 52 duše), varaždinsku (4, 20, 42) i karlovačku (3, 17, 42), a najviše ih je: Bjelovaru (pet obitelji, 16 duša), Graboštanima (2, 9); Varaždinu (17, 35); Karlovcu (12, 25), Pašinu Potoku pokraj Cetingrada (4, 14) itd.

Literatura

  1. R. Horvat, LLika i Krbava, Zagreb 1891.
  2. S. Pavićić, Seobe i naselja u Lici, Gospić 2010.
  3. A- Zirdum,, Poeci naselja i stanovništvobrodakog i gradiškog kraaj  1698 – 1991., Slavonski Brod 2001. godine,
  4. M. Marković, slavonija_ povijst naselja i podrijetlo stanovništva  Zagreb 2002
  5. E. Ljubović, komentar u vezi s preziemnom Orešković na internetu (Ogorje)

Izvor fotografije: https://www.total-croatia-news.com/politics/1942-pm-designate-tihomir-tim-oreskovic-starts-discussions-about-new-ministers 

5 komentara

  1. Tibos says:

    Marija Terezija nije nosila vladarski naslov carice,vec samo vladarske naslove nanvojvojvotkunje i kraljice.Ona je bila samo carica kao zena cara Svetog Rimskog Carstva.

  2. Tibos says:

    Ispravka:trebalo bi da pise NADVOJVOTKINJE a ne nanvojvotkinje.
    Ispricavam se zbog grjeske.

  3. Tibos says:

    Literatura(dopuna):
    P.Skok,Etimologijski rj.hr. ili srp .jezika,knj.druga,Zagreb,1972.,str.562.
    hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search
    http://www.prezime.net/Oreskovic
    http://www.geni.com/surnames/oreskovic
    http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=800.0

  4. Tibos says:

    Izbrisan prilog o literaturi(dopuna)o prezimenu Oreskovic.Zasto?

  5. Ivo Orešković says:

    Manji broj obitelji Oreškovoć se nalazi i u opčini Grubišno Polje.

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.