Evangeličke matične knjige iz Hrvatske u Državnom crkvenom arhivu u Stuttgartu

U članku se ukazuje na evangeličke matične knjige iz Hrvatske, odnosno Slavonije, koje su potkraj Drugog svjetskog rata kada je njemačko stanovništvo izbjeglo u Austriju i Njemačku, pohranjene u Državnom crkvenom arhivu u Stuttgartu. Prikazan je popis tih matičnih knjiga po mjestima i ukazano je na njihov značaj za istraživanje, ponajprije rodoslovlja.

Autor: Renato de Lucca
Brazilsko udruženje istraživača povijesti i genealogije
Hrvatsko rodoslovno društvo “Pavao Ritter Vitezović”

Hrvatski prijevod: Maja Kvaternik M. Leite

I – Kontekstualizacija

Nedavno sam dobio zamolbu za pomoć od potomka hrvatskih doseljenika u Brazil, koji mi je mapomenuo da ne može naći podatke o rođenju njegovog djeda rođenog u Velimirovcu, Hrvatska. Moju pozornost izazvao je njegov navod da su ga službene institucije obavijestile o nepostojanju takve evidencije i nemogućnosti podnošenja zahtjeva za hrvatsko državljanstvo, iako je imao izvadak djedovog rodnog lista, izdanog 1920-ih, čitljiv i u dobrom stanju.

Nakon istraživanja provedenog u nacionalnim i regionalnim povijesnim arhivima, matičnim uredima, crkvama i muzejima u pojedinim hrvatskim krajevima, čiji službenici zaslužuju pohvalu, uspio sam dobiti samo neslužbenu obavijest (putem umrežavanja s istraživačicom s prebivalištem izvan Hrvatske) da su knjige najvjerojatnije u Njemačkoj.

U kontaktu s Rafaelom Fixom, čiji je djed hrvatski emigrant njemačke nacionalnosti, rodom iz Banovaca u Hrvatskoj i luteran, pronašao sam nakon toga dio slagalice koji je nedostajao. Njegov djed, koji je evidentiran u ovim “izgubljenim” knjigama, nakon emigriranja iz Hrvatske u Brazil, vratio se u Njemačku prije mnogo godina, i dobio rodni list iz Državnog crkvenog arhiva u Stuttgartu. Tamo je, kakosam doznao, danas pohranjeno više matičnih knjiga, i to ne samo iz Hrvatske, već i iz Srbije, Rumunjske i Slovačke.

Kako bih pojasnio zašto su ove knjige izvan zemalja nastanka, ukratko navodim što se dogodilo u Velimirovcu u Hrvatskoj, u nedavnoj prošlosti. Do kraja Drugog svjetskog rata¹ Velimirovac je bio naseljen uglavnom Nijemcima. Prema popisu² iz 1910. ovo selo je imalo 797 stanovnika, od kojih su 764 bili uglavnom Nijemci protestanti. Većina Nijemaca došla je 1880-ih iz Bačke (Vojvodina) na poziv grofa Pejačevića da na njegovom imanju posijeku šume i pretvore ih u oranice. Između dvaju svjetskih ratova, tj. od 1918. do 1941., zbog gospodarskoga stanja, ali dijelom i zbog vjerske i nacionalne netrpeljivosti mnogobrojni stanovnici Velimirovca su iselili. Potpuno iseljavanje i napuštanje zavičaja uslijedilo je potkraj Drugoga svjetskog rata, kada su njemački stanovnici Velimirovca, kao uostalom i drugi njihovi sunarodnjaci bez obzira na vjeroispovijest u većini izbjegli iz Hrvatske i Jugoslavije. Pogođene ovom surovom stvarnošću neke od ovih obitelji su se u poraću također doselile u Brazil.

Nakon zatvaranja³ evangeličke župe Velimirovac 1944. godine, njezini su predstavnici crkvene matične knjige odnijeli u Državni crkveni arhiv u Stuttgart, gdje se i danas čuvaju i mogu se koristiti.

Stanovnike koji su ostali u Velimirovcu odveli su u Radni logor Valpovo u ljeto 1945., jer su vlasti kolektivno okrivile sve etničke Nijemce za nacističke zločine. Nakon rata mnogi su također bili lišeni svojih posjeda i protjerani u Austriju i Njemačku.

II – Važnost dokumenata

Župni zapisi – matice/matične knjige primarni su izvori istraživanja genealogije i poželjno je da budu dostupni, po mogućnosti bez novčane naknade, olakšavajući istraživanje obiteljskih povijesti i širem krugu zainteresiranih, te da budu i osnova za različita istraživanja iz najrazličitijih znanstvenih područja.

Iako u manjem broju u odnosu na broj pripadnika drugih vjeroispovijesti, primjećuje se da je raspršenost ovih evangeličkih izvora proizvela zamjetne poteškoće za potomke, kako u pristupu informacijama potrebnim za obiteljske povijesne rekonstrukcije, tako i u ostvarivanju njihovih građanskih prava, bilo to u Brazilu, u Hrvatskoj ili u drugim dijelovima svijeta.

U jednoj od matičnih knjiga⁴ iz Državnog crkvenog arhiva u Stuttgartu, pronalazimo desetke obitelji koje žive u sljedećem zemljama: Austrija, Njemačka, Francuska, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Meksiko, Australija i Hrvatska. Knjiga navodi mnoga prezimena, primjerice: Becker, Buchler, Benz, Kolb, Medel, Neumann, Hoffmann, Krebs, Stock, Werner, Schenkenberger, Toth, Hassmann, Heil, Szabo.

III – Popis evangeličkih matičnih knjiga iz Hrvatske u Državnom crkvenom arhivu u Stuttgartu

U nastavku donosimo popis evangeličkih matičnih knjiga iz Hrvatske, koji je moguće pregledavati i online putem mrežne stranice ARCHION⁵ ili izravnim kontaktiranjem Državnog crkvenog arhiva u Stuttgartu.

Evangelička reformirana crkva Szeliste⁶ – Velimirovac
(Ungarn, lutherische Gemeinde)

Mješovita knjiga 1886-1905 (Volumen 1)
Matična knjiga krštenih 1899-1924 (Volumen 2)
Matična knjiga krštenih 1924-1936 (Volumen 3)
Matična knjiga krštenih 1936-1954 (Volumen 4)
Matična knjiga vjenčanih 1887-1905 (Volumen 5)
Matična knjiga vjenčanih 1906-1938 (Volumen 6)
Matična knjiga vjenčanih 1939-1954 (Volumen 7)
Matična knjiga umrlih 1887-1905 (Volumen 8)
Matična knjiga umrlih 1906-1924 (Volumen 9)
Matična knjiga umrlih 1924-1933 (Volumen 10)
Matična knjiga umrlih 1934-1948 (Volumen 11)

Evangelička luteranska crkva Szeliste – Velimirovac
(Ungarn, lutherische Gemeinde)

Mješovita knjiga 1886-1907 (Volumen 1)
Mješovita knjiga 1904-1926 (Volumen 2)
Mješovita knjiga 1927-1944 (Volumen 3)
Mješovita knjiga 1940-1943 (Volumen 4)
Mješovita knjiga 1902-1926 (Volumen 5)
Matična knjiga umrlih 1939-1944 (Volumen 6)

Evangelička reformirana crkva Vinkovačko Novo Selo⁷, Hrvatska
Neudorf (Vinkovačko Novo Selo), Kroatien

Mješovita knjiga 1831-1860 (Volumen 1)
Mješovita knjiga 1860-1897 (Volumen 2)
Matična knjiga krštenih 1881-1903 (Volumen 3)
Matična knjiga krštenih 1904-1926 (Volumen 4)
Matična knjiga krštenih 1926-1944 (Volumen 5)
Matična knjiga krštenih 1897-1922 (Volumen 6)
Matična knjiga vjenčanih 1923-1944 (Volumen 7)
Matična knjiga umrlih 1881-1910 (Volumen 8)
Matična knjiga umrlih 1911-1944 (Volumen 9)
Matična knjiga umrlih 1914-1918 (Volumen 10)
Matična knjiga potvrda 1927-1944 (Volumen 11)
Razno 1902-1942 (Volumen 12)

Evangelička reformirana crkva Banovci⁸, Hrvatska
Sidske Banovce (Banovci, Novi Banovci, Sidski Banovci, Schider Banovci, Sidske Banovce, Banowce, Banowzi), Serbien, Reformierte Gemeinde.

Mješovita knjiga 1862-1905 (Volumen 1)
Matična knjiga krštenih 1899-1935 (Volumen 2)
Matična knjiga krštenih 1936-1944 (Volumen 3)
Matična knjiga vjenčanih 1904-1943 (Volumen 4)
Matična knjiga umrlih 1905-1944 (Volumen 5)

REFERENCIJE

1. BARWICH, Leopold Karl. Heimatbuch Welimirowatz: Menschen zwischen Welten, zur Erinnerung an unser deutsches Dorf in Slawonien, dosta stranica.
2. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., Državni zavod za statistiku, popis stanovništva  2011., istraživanje za Velimirovac, pristup 2. svibnja 2021., dostupno na stranici: https://www.dzs.hr/hrv/dbhomepages/naselja%20i%20stanovnistvo%20republike%20hrvatske/naselja%20i%20stanovnistvo%20republike%20hrvatske.htm
3. Kirchenbucher aus Jugoslawien fur die Gemeinden, stranica 1.
4. BARWICH, Leopold Karl. Heimatbuch Welimirowatz: Menschen zwischen Welten, zur Erinnerung an unser deutsches Dorf in Slawonien, str. 283.-293.
5. Website ARCHION, istraživanje za “Württemberg: Landeskirchliches Archiv Stuttgart” (Državni crkveni arhiv u Stuttgartu) i “Auslandsgemeinde” (iseljenička zajednica). Pojavit će se popis zemalja i njihovih matičnih knjiga.
6. Szeliste (na mađarskom) ili Selište (na hrvatskom) bio je naziv za Velimirovac do 1914. godine
7. Nekadašnje selo čije područje danas pripada Vinkovcima (u Vukovarsko-srijemskoj županiji).
8. Pripada Nijemcima (u Vukovarsko-srijemskoj županiji), a prije se zvao Šidski Banovci.

IZVORI ISTRAŽIVANJA

1. Državni crkveni arhiv u Stuttgartu (Landeskirchliches Archiv Stuttgart)
2. Evangelička crkva u Württembergu (Evangelische Landeskirche in Württemberg)
3. Mrežna stranica ARCHION (kataloško savjetovanje i digitalne kopije crkvenih matičnih knjiga), pristup 1. svibnja 2021.
4. Državni arhiv u Osijeku, Zagreb i razni matični uredi (Osijek, Slatina, Zagreb, itd.)
5. Gradska i Sveučilišna knjižnica u Osijeku.
6. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857-2001, Državni zavod za statistiku, popis stanovništva 2011.
7. ASBRAP – Associação Brasileira de Pesquisadores de História e Genealogia
8. Facebook: Genealogia Croata (Hrvatsko rodoslovlje u Brazilu)

POPIS LITERATURE

• BARWICH, Leopold Karl. Heimatbuch Welimirowatz: Menschen zwischen Welten, zur Erinnerung an unser deutsches Dorf in Slawonien. Reutlingen, Njemačka: Heimatausschuss Welimirowatz, 1985. Dostupno u digitalnom obliku putem prijave Državnom crkvenom arhivu u Stuttgartu.
• Kirchenbücher aus Jugoslawien für die Gemeinden, Katalog jugoslavenskih crkvenih knjiga za župe Bečmen, Nemci, Szeliste-Velimirovac, Šidske Banovce, 1987, Državni crkveni arhiv u Stuttgartu. Dostupan u digitalnom obliku putem prijave.
• BEER, Josef. Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien Band I Ortsberichte. München: Donauschwäbische Kulturstiftung – Stiftung des privaten Rechts, 1997.
• SCHERER, Anton. Kratka povijest podunavskih Nijemaca. Osijek, Zagreb, Split: Pan Liber, 1999.
• LUCCA, Renato de. Registros Paroquiais Croatas localizados na Alemanha. São Paulo: Associação Brasileira de Pesquisadores de História e Genealogia, 2021, magazin broj 28.

Napomena:

Posljednja bibliografska referenca odnosi se na izvornu publikaciju na portugalskom.
Za ostale jezike (kao što su njemački, engleski, španjolski i talijanski) kontaktirajte autora ili posjetite grupu Genealogia Croata na Facebooku.