Zvečejska kronika – prezime Čegelj

U Gračanima, u staroj Pučkoj školi,održana je u petak, 20. prosinca 2013. promocija knjige "Zvečajska kronika – prezime Čegelj". Autor knjige je Berislav Čegelj, a opremljena je crtežima prigorskih motiva Ivice Drusanyja te fotografijama Zdravka Grabušića. Donosimo dio iz recenzije prof. Domagoja Novosela.

Iz recenzije…

Knjiga "Prezime Čegelj ili Zvečajska kronika" vrijedan je rad gračanskoga amatera povjesničara Berislava Čegelja. Autor se u knjizi prvenstveno bavi istraživanjem vlastitoga porijekla, krči put kroz nejasna vremena ranoga novog vijeka u kojem se prvi puta pojavljuje prezime Čegelj. Nakon što uspješno rješava značenje te riječi autor prati seobu svojih predaka s područja Lapca u sjeverne dijelove Hrvatske Prateći migracije svoga roda, autor navodi osnovne podatke o turskim osvajanjima hrvatskih zemalja, a ona su bila glavni razlog raseljavanja obitelji Čegelj iz matične im pradomovine Like. Nakon doseljavanja na područje sjeverne Hrvatske knjiga prati dalji razvoj roda Čegelj koji se grana u plemićku i kmetsku granu. Tu autor daje zanimljivi prikaz kako se određeni rodovi istog porijekla . različitim spletom okolnosti dijele na nepovezane društvene staleže. U posljednjem dijelu, koji se tiče roda Čegelj , autor s bavi demografskim stanjem od XIX stoljeća do naših dana.

Manji dio knjige posvećen je Zvečaju, nekada zasebnom selu remetske župe a danas građanskoj ulici. U kratkim crtama autor daje osnovne podatke o Zvečaju, svome rodnom selu, otvarajući mogućnosti daljeg istraživanja o toj temi. Osnove su postavljene a perspektiva je golema kako u historiografskim tako i u etnološkim istraživanjima.

… U općoj globalizaciji hrvatskog društva kada egzistencijalne brige more svakoga stanovnika Hrvatske, autor je pronašao vremena i volje napisati rad o svojoj obitelji i užem zavičaju. Velika je to vrijednost i zapitajmo se koliko bi bogatstvo bilo za naš narod kada bi svaka obitelj napisala barem kratku povjesnicu svoga roda, Na žalost neke obitelji za to neće nikada imati prilike. Glavina, Pavliček, Lanek, Klak, Krivić, Matko, Gibanek… neka su od starih gračanskih prezimena koja su nestala u bliskoj povijesti i zauvijek ostala neistražena. … Sutra takva sudbina očekuje Haraminčiće, Kegleviće ili Biliće, rodove koji su ostali na tek nekoliko nositelja… Postavlja se pitanje hoće li ih povijest zapamtiti? Hoće li za sto godina neki novi stanovnici Gračana znati sa su ovdje živjeli gore navedeni rodovi i što će uopće znati o njima? Vjerojatno malo ili ništa. Da slična sudbina ne pogodi rod Čegeljovih pobrinuo se Berislav Čegelj, Jer, na žalost, Čegelji su jedan od najmanjih gračanskih rodova i sam ih korak dijeli od nestajanja. .. Zbog toga je ova knjiga vrijedan rad i spomen na rod čiji su članovi obilježili prošlost Zvečaja i Gračana. Knjiga je poticaj i ostalim gračanskim povjesničarima-amaterima da napišu nešto o sebi i svojoj obitelji , jer stari gračanski rodovi nestaju iz dana u dan. baš kao i naša stara prigorska kultura, običaji, arhitektura. Sve ono što je postojalo na području Gračana od sredine XIV stoljeća do sredine XX stoljeća nestaje. Taj je proces u tijeku i bliži se svome kraju. Naš stari svijet, kolikogod bio nama lijep i drag, mora ustupiti mjesto novim obrascima ponašanja, novoj kulturi, jeziku a napokon i novim stanovnicima koji već i danas dobrano premašuju broj starosjedilaca . Na žalost, taj proces ništa ne može zaustaviti , on se može tek neznatno usporiti raznim inicijativama očuvanja starih običaja i i održavanjem tradicije. Ipak, ono što može biti garancija da će svijest o postojanju Prigorja i njegovih nekadašnjih stanovnika zauvijek živjeti jesu ovakvi radovi o vlastitoj prošlosti.