Osvrt na knjigu Ede Merlića “Stanovništvo i migracije sjeverne Istre – Buzeštine”
U petak, 23. ožujka, s početkom u 18.30 sati, u buzetskom Narodnom domu predstavljena je knjiga mr. sc. Eda Merlića "Stanovništvo i migracije iz sjeverne Istre – Buzeštine". Nakon uvodnih riječi mr. sc. Valtera Flega, gradonačelnika Grada Buzeta, o knjizi je govorila voditeljica pulske podružnice Hrvatske matice iseljenika Ana Bedrina, recenzenti prof. dr. sc. Slaven Bertoša i prof. dr. sc. Ivan Šverko te sam autor mr. sc. Edo Merlić. Buzetska pjesnikinja Marija Ribarić čitala je svoje prigodne stihove.
"Ovom knjigom mr.sc. Edo Merlić dotaknuo je važno pitanje iz prošlosti Buzeštine – višestoljetne migracije lokalnog stanovništva, što je dugotrajni proces čije su posljedice vidljive sve do današnjih dana. Knjiga je koncipirana u nekoliko glavnih dijelova s brojnim i tematski povezanim sadržajima, tj. poglavljima i potpoglavljima. Cilj joj je ponuditi čitateljima sažeti pregled povijesti Buzeštine s obzirom na jedan tip demografskog kretanja – iseljavanja", zapisao je prof. dr. sc. Slaven Bertoša u uvodnom dijelu svoje recenzije.
Ova je četvrta po redu knjiga g. Merlića; osim nje, objavio je i knjige:
- "Sveti Martin na Buzeštini" 2006. godine,
- "Buzeština kroz povijest", 2008. godine i
- "Buzetska priča o starim razglednicama" 2009. godine.
Donosimo osvrt na knjigu "Stanovništvo i migracije sjeverne Istre – Buzeštine" iz pera g. Mladena Pavera.
Osvrt Mladena Pavera
"Ova je knjiga napisana sa željom da odseljeni, današnji kao i budući stanovnici Buzeštine sačuvaju sjećanje na svoje korijene, na svoj identitet. Ako sam u tome makar i djelomično uspio, onda je moj zadatak u potpunosti izvršen", zaključuje skromno u uvodu svoje knjige "Stanovništvo i migracije sjeverne Istre – Buzeštine" mr. sc. Edo Merlić, poznat kao autor brojnih priloga u Buzetskom zborniku i kao pisac triju knjiga povijesnih, rodoslovnih i demografskih sadržaja te agilan član Hrvatskog rodoslovnog društva "Pavao Ritter Vitezović". Promocija njegove najnovije knjige održana je 23. ožujka 2012. u gradskoj vijećnici Narodnog doma u Buzetu.
Autor je u knjizi ponudio sažeti pregled povijesti njegove Buzeštine s obzirom na jedan tip demografskih kretanja – iseljavanje. Hrvatska je zemlja s iseljeničkom tradicijom od više stoljeća. Već s početkom Novog vijeka plovili su dalmatinski i dubrovački mornari prema Americi. Mletačka republika je od 16. do 18. stoljeća kolonizacijom nastojala riješiti problem depopulacije Istre. Masovno iseljavanje Istrana u Europu i daleke prekooceanske zemlje (od Argentine do Australije) počelo je krajem 19. st. i potrajalo u prvoj polovini narednog. Autor je u knjigu uložio dvije godine napornog i složenog rada. Maksimalno je koristio povijesne izvore, kao što su popisi stanovništva 1880., 1910. (tada je Buzeština imala najviše stanovnika) i 1945. godine, ali i austrijski katastar iz 1817. godine i matične knjige župa u Buzeštini.
Sve je to dopunjeno sjećanjima još živih preostalih stanovnika ispražnjenih i porušenih naselja ovog kraja. Merlić se znalački poslužio i podacima s web-stranica Ellis Islanda o istarskim useljenicima u SAD. Tako je uz široku podršku suradnika uspio zabilježiti više od 3100 prezimena iseljenika Buzeštine, što dosiže – po njegovoj procjeni – polovicu od ukupno vjerojatnih sedam tisuća emigranata iz Buzeštine. Građa knjige (195 stranica formata oktav) obuhvaća u tri poglavlja povijesni značaj i prirodne osobine sjeverne Istre od 14. do sredine 20.stoljeća, stanovništvo Buzeštine kroz stoljeća (zemljišni odnosi, prve zemljovidne karte, naselja na području Buzeštine i na istarskom Krasu) te emigranti na Buzeštini do 1941. g.
Knjigu zaključuju sažeci na talijanskom i engleskom jeziku, popis literature i bilješka o autoru.
Knjigu su recenzirali prof.dr. Slaven Bertoša i prof.dr. Ivan Šverko.
Jako me veseli da je gospodin Merlić izdao novu knjigu o stanovništvu njegove Buzeštine. Vjerojatno će mnogo pomoći rodoslovima koji su sa tih područja. A i ostali rodoslovi u svakoj knjizi s tom tematikom mogu naći nešto interesantno, i na neki se način uputiti u mnoge tajne istraživanja . Komunicirala sam s s gosp. Merlićem kao blagajnica , i ako to čita, mnogo ga pozdravljam.
Kazimira Jovović