Dojmovi s prve rodoslovne konferencije
Prva hrvatska rodoslovna konferencija održana je u subotu, 14. travnja 2012. godine u prostorijama Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana na Jarunu. Organizatori konferencije bili su Hrvatsko rodoslovno društvo "Pavao Ritter Vitezović" i Centar za obiteljsku povijest Crkve Isusa Krista.
Sedamdesetak posjetitelja, iskusnih rodoslovaca ali i početnika, okupilo se u središnjoj dvorani oko 9 sati, započevši konferenciju neformalnim druženjem i razmjenom iskustava. Ukupno šest predavanja vodećih hrvatskih rodoslovnih stručnjaka protegnulo se do poslijepodnevnih sati, a zahvaljujući dobroj organizaciji i zanimljivim temama te ručku što su ga za nazočne pripremili domaćini, konferencija je protekla u izuzetno ugodnoj i inspirativnoj atmosferi.
Prvo je predavanje održao profesor Marko Rimac, koji je na konkretnim primjerima svoje obitelji prikazao koliko se može rodoslovac tijekom svojega istraživanja obiteljske povijesti osloniti na usmenu predaju koja se prenosi s koljena na koljeno. On je prisutnima osobito skrenuo pažnju na priče koje se stalno i iznova javljaju u obiteljima osobito s područja Bosne i Hercegovine te nekadašnje Vojne Krajine, a usredotočene su na višestoljetne sukobe s turskim osvajačem.
Nakon njega predavanje je održala profesorica Sanja Frigan Ciuha, koja je, koristeći iznimno zanimljiv pristup uz dašak učiteljskoga humora, predstavila mogućnosti istraživanja matičnih knjiga u Hrvatskoj. Ona je nazočne podsjetila na sva mjesta gdje se one mogu naći na području Republike Hrvatske. Riječ je, dakako, o hrvatskim državnim arhivima, nadbiskupskim arhivima, a spomenut je u njezinu predavanju i Centar za obiteljsko rodoslovlje pri Crkvi Isusa Krista.
Jutarnji dio konferencije završili su Marvin Thurn te njegova supruga Georgina DuFour, koji su predstavili nastojanja Crkve Isusa Krista u objavljivanju rodoslovnih podataka preko web-stranice www.familysearch.org. Oni su također predstavili program indeksiranja matičnih knjiga putem Interneta, u koji su uključeni i zapisi iz Hrvatske.
Nakon ručka, posjetiteljima se obratio prof. dr. sc. Ivan Botica, koji je pripremio iznimno zanimljivo predavanje o povijesti triju hrvatskih pisama – glagoljice, ćirilice i latinice – u matičnim knjigama Istre i Dalmacije. On je predstavio izvorne tekstove koji se mogu pronaći u matičnim knjigama rimokatoličkih župa iz prošlih stoljeća, dakle, ne samo šture rodoslovne podatke.
Voditeljica lokalnog Centra za obiteljsku povijest Lidija Sambunjak govorila je potom o istraživanja rodoslovlja hrvatskih emigranata u Sjedinjenim Američkim Državama krajem 19. i početkom 20 stoljeća. Na primjeru sestre svoje bake ispričala je priču o odlasku u Ameriku te o podacima koje istraživač može naći putem dvije najveće stranica za istraživanje emigranata u Sjedinjene Države, www.ancestry.com te www.ellisisland.org.
Konferencija je zaokružena iznimno zanimljivim predavanjem prof. dr. sc. Nenada Vekarića, dubrovačkog znanstvenika koji se već nekoliko desetljeća bavi istraživanjem lokalnih dubrovačkih rodova. On je na nekoliko primjera pokazao kako rodoslovno istraživanje može poduprijeti istraživanja i u ostalim granama vezanim uz povijest i populaciju. Grafičkim prikazima jasno je predstavljeno dubrovačko plemstvo, podaci o začećima djece na različitim geografskim mikropodručjima koji su stavljeni u odnos prema gospodarskoj i kulturnoj razvijenosti te općeniti utjecaj matičnih knjiga na istraživanje lokalne povijesti.
U sljedećih nekoliko tekstova objavit ćemo prezentacije s predavanja.
Fotografije: Dejan Perhat
''Sa svih strana stižu glasi o velikom uspjehu Prve hrvatske rodoslovne konferencije. Stoga, Organizacijskom odboru i cijelom UO-u velika hvala i sve čestitke, a posebno našem utemeljitelju g. Mladenu Paveru i voditeljici Rodoslovnog centra u Crkvi Isusa Krista svetaca posljednjih dana u Zagrebu gđi. Lidiji Sambunjak, jer bez njih, naravno i svih nas, ne bi bilo niti ''Vitezovića'', niti tolikog mormonskog angažmana, pa niti tako značajnog radnog uspjeha! Hvala svima! Predlažem UO, ako već nije, da preda cjelovite tekstove predavanja s Prve hrvatske rodoslovne konferencije prof. dr. sc. Gordanu Gledecu uz zamolbu da ih u okvirima svojih mogućnosti postavi na našem web-sjedištu, i to ne samo radi nekih od nas koji događaju nismo prisustvovali, nego i zato da štiva budu lako dostupna svima te pohranjena kao trajno dobro.''
Nakon mog e-maila dobih ljubazan odgovor od gđe Lidije Sambunjak – da se upravo na tome radi, a sada i dobrodošli članak uz najavu skore objave cjelovitih predavanja. To uspješnost posla oko ove konferencije zaokružuje dobrim te i za to sve čestitke!
Nažalost nisam mogla prisustvovati Prvoj hrvatskoj rodoslovnoj konferenciji, i jedva sam čekala da se na našim web stranicama pojavi osvrt na taj događaj. Podržavam prijedlog gospodina Ručevića da se objave tekstovi predavanja, ako je moguče , za sve nas koji su se našli u situaciji kao ja, a vidim i g. Ručević, te mnogi drugi rodoslovi, zainteresirani za taj događaj i predavanja.