28. međunarodni heraldički i genealoški kongres

Od 23. do 27. lipnja 2008. u Quebec Cityju u Kanadi održan je 28. međunarodni heraldički i genealoški kongres s temom – The Meeting of Two Worlds: Quest or Conquest (Susret dvaju svjetova: izazov ili osvajanje). Donosimo osvrt gđe. Mateje Brstilo Rešetar.

Proslava 400. godine utemeljenja grada Québeca bila je idealna prilika za održavanje XXVIII. međunarodnog heraldičkog i genealoškog kongresa (ICGHS). Nadahnuti poviješću Kanade i proslavom 400. godine osnutka Québeca, prve frankofonske kolonije na sjevernoameričkom tlu, organizatori su smislili primamljivu temu kongresa – The Meeting of Two Worlds: Quest or Conquest (Susret dvaju svjetova: Izazov ili osvajanje).

Visoko pokroviteljstvo i organizacijski odbor Kongresa sačinjavalo je mnoštvo odličnika zaslužnih za uspješno provedeni program. Njegov ovogodišnji predsjednik bio je gospodin Denis Racine, predsjednik Federacije rodoslovnih društava Québeca (Fédération québécoise des sociétés de généalogie). Na čelu znanstvenog priređivačkog odbora bili su gospodin Jacques Mathieu, predsjednik te počasni član Sveučilišta Laval u Québecu, gospođa Claire Boudreau, predsjednica znanstvenog odbora za heraldiku inače predsjednica glavnog ureda ICGHS-a i glavni herald Kanade te gospodin Rénald Lessard, predsjednik znanstvenog odbora za rodoslovlje. Pokrovitelj Kongresa bila je Njezina ekscelencija, plemenita Michaëlle Jean, generalna guvernerica Kanade.

Zanimljiva je činjenica da je generalni guverner Kanade ujedno i glavni heraldički autoritet Kanade (Canadian Heraldic Authority), a ispod njega nalazi se kancelar (Herald Cancellor) koji je ujedno i tajnik generalnog guvernera, zamjenik kancelara (Deputy Herald Chancellor), te naposljetku glavni herald Kanade (Chief Herald of Canada), u ovom slučaju gospođa Claire Boudreau kojoj se na otvorenju srčano iskazala zahvalnost za najveći profesionalni i osobni angažman uložen u organizaciju Kongresa.

Ceremonija otvorenja započela je u ponedjeljak, 23. lipnja 2008. u Kongresnom centru grada Québeca uz visoku nazočnost Njezine ekscelencije, plemenite Michaëlle Jean čiji je ulazak svečano najavljen procesijom odličnika i zastava uz zvukove renesansne glazbe u izvedbi grupe „Via Musique“. Povijest i kulturu prvih nacija predstavili indijanci svojim „Plesom prijateljstva“, a nove doseljenike, parade povijesnih postrojbi Nove Francuske te kanadski „highlanderi“. Uslijedili su svečani govori organizatora, predstavljanje bedža Kongresa te novog grba Federacije rodoslovnih društava Québeca (Fédération québécoise des sociétés de généalogie, FQSG) i Rodoslovnog društva Quebeca (Société de généalogie de Québec, SGQ). Potom je generalna guvernerica proglasila otvorenje ICGHS-a 2008., a „bâton“ (heraldsku palicu) u ruke ovogodišnjeg predsjednika gospodina Racinea, predao je predsjednik ICGHS-a 2006. gospodin Charles Brunett. Nevjerojatnu svježinu u protokol unio je simpatični glumac koji je utjelovio lik Samuela de Champlaina koji je 3. srpnja 1608. godine utemeljio grad Québec na području koje se tada zvalo Stadacona. U dupkom ispunjenoj kongresnoj sali, „Monsieur Champlain“ na trenutak nas je vratio u vrijeme utemeljiteljskog doba.

Iskustva kolega heraldičara i rodoslovaca iz svih krajeva svijeta mogla su se poslušati kroz četiri intenzivna dana kongresa tijekom kojih je organizirano 52 predavanja s prezentacijama i okruglim stolovima. Iako na drugom kontinentu i u svakom pogledu daleko, na kongresu su prisustvovala i dva hrvatska predstavnika: gđa. Dubravka Peić Čaldarović ispred Hrvatskoga grboslovnog i zastavoslovnog društva s predavanjem The Quest of a New Identity – Exemplified by Two Croatian Armorials (Potraga za novim identitetom potkrijepljena s dva hrvatska grbovnika) te gđa. Matea Brstilo Rešetar ispred Hrvatskoga povijesnog muzeja s predavanjem Heraldic Symbols on the Coat of Arms of the Military Aristocracy as Vehicles for Memories of Struggles against the Ottomans (Heraldički simboli na grbovima vojnoga plemstva kao nositelji sjećanja na borbe protiv Turaka). Obje prezentacije popraćene s velikim zanimanjem prisutnih kolega, spadale su u onu skupinu predavanja koja su zadanoj temi kongresa proširile kontekst poimanja „susreta dvaju svjetova“ i predstavila puno kompleksniji povijesni „background“ srednjoeuropskih zemalja u smislu pristupanja i istraživanja heraldičke građe.

Predavanja koja su uslijedila, uglavnom su se vezala uz problem osnivanja kolonija te infiltraciji stranih simbola u domaću heraldičku tradiciju kao i teme vezane uz nove izazove heraldičke teorije i prakse (npr. značenje grbova u modernom društvu u odnosu na embleme i logotipe).

Rodoslovci su se, razumljivo, vezali uz problematiku utemeljenja Québeca odnosno Nove Francuske, problem kolonijalizma te općenito imigracije na području Sjeverne Amerike. Spomenut ću samo neke od zanimljivih teoretskih rasprava koje su iznijeli rodoslovci: teorija „osnivačkog efekta“ (the founder effect) i „memorija pripadanja“ (the memory of belonging, memory evocations) te njihov odraz unutar genealogije i heraldike. Bila su tu i izlaganja o novim metodama rada i istraživanja te korištenju DNA u rodoslovnim istraživanjima. Spomenut ću samo neka:

  • J.G. Crowley: To Lie like a Genealogist;
  • Kevan, Raymond and Joanne Crawford: Two Crawford Branches: A Study of Descent Through Y-DNA and Arms;
  • J.G. Grace: „L'homme est parti pour travailler“: stratégies de survie des immigrants irlandais de Québec au 19e siécle;
  • B. Durie: When Genes and Genealogy Collide.

Kao mlada država i obećana zemlja za mnoge useljenike Kanada je postala dom inovativne heraldike, a Québec, sačuvavši gotovo cijelu arhivsku građu od 1608. godine tj. godine utemeljenja, pravi raj za rodoslovce i heraldičare. Zaista možemo zaključiti da Kanađani uživaju privilegiju pristupa svom naslijeđu zahvaljujući povijesnom blagu koje se danas „sređeno kao u apoteci“ čuva u državnim knjižnicama i arhivima (Library and Archives, Canada).

Najkorisnija saznanja i susreti bili su oni u izložbenoj dvorani s 40 štandova na kojima su se prezentirale razne institucije i društva, ponajviše iz Kanade i SAD-a. Rodoslovci su prednjačili u svakom pogledu što samo potvrđuje činjenicu o brojnosti i umreženosti društava na području Sjeverne Amerike i naravno dobro sređenoj arhivskoj građi. Najzanimljiviji kontakti bili su oni s predstavnicima Familiy Search organizacije koji su posjetitelje zainteresirane obavijestili o novostima besplatne nabave softwarea za izradu obiteljskog stabla na njihovim Internet stranicama. S druge strane, upozoravajući me na probleme s kojima se susreću njima bi od velike pomoći bili kontakti s društvima iz Hrvatske koji bi im omogućili nadopunjavanje baze s novim podacima za istraživanja i pretraživanja (linkovi institucija i društava, relevantna novija literatura, pristup matičnim knjigama i dr.). Svakako moram spomenuti i susret s gđom Sylviom Tremblay, ravnateljicom Kanadskog rodoslovnog centra koji djeluje unutar Knjižnica i Arhiva Kanade u Ottawi (Canadian Genealogy Centre, Library and Archives, Canada). S velikim strpljenjem mi je pokazala sustav pretraživanja kanadskih arhiva s posebnim Odjelom za useljenike te digitaliziranim i dostupnim zapisima o svakom pojedincu. Svi su podaci dostupni on-line na njihovim stranicama, a web-sučelje zaista nije teško za pretraživanje. Dakle, ako imate rođake u Kanadi možete saznati sve, pa čak i ime broda s kojim su preplovili Atlantik. Grupa i istoimena baza podataka BMS2000 koju inače vodi čovjek hrvatskoga porijekla gospodin Jean-Pierre Boulich, (ili Bulić) nastala je kao suradnja 22 genealoška društva s područja Ontaria i Québeca i predstavlja odličan primjer suradnje te možda jedan od budućih modela baze podataka društava i srodnih institucija s područja Hrvatske.

Vrijeme nas je poslužio, kako one koje su obilazili Québec i okolicu preko organiziranih izleta pa tako i one koji se upustili u vlastitu avanturu, otkrivajući čari staroga dijela grada. Petit Champlain, stara je jezgra u kojem možete osjetiti izvorni Québec, uživati u kolonijalnoj arhitekturi koja odiše mješavinom francuske i engleske arhitekture, posjetiti kuću Samuela de Champlaina, Samostan i Muzej Uršulinki, uživati u vidikovcu s kojega „puca“ pogled na rijeku St. Lawrence i grandiozni hotel Château Frontenac. Stari grad Québec jedini je utvrđeni grad u Sjevernoj Americi sjeverno od Meksika, čije zidine postoje i danas stoga ga je 1985. godine UNESCO uvrstio na svoj popis zaštićene svjetske baštine. Velika obljetnica predstavljala je idealnu priliku i za sve muzealce koji su baš poput mene imali želju posjetili Muzej Civilizacija (Musée de la Civilisation) i Muzej lijepih umjetnosti (Musee de Beaux Arts Quebec) s odlično koncipiranim izložbama (pogotovo onom o povijesti Québeca) i dva vrlo značajna gostovanja iz Muzeja Louvre i Muzeja Quai Branly iz Pariza. I još jedna zanimljivost, ime grada je anglikanizarina verzija algonquinske riječi Kébec, što u prijevodu znači "mjesto gdje se rijeka sužava".

No vratimo se događaju koji je bio od presudne važnosti za Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo. Na općoj skupštini CIGH-a održanoj tijekom Kongresa Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo jednoglasno je primljeno u članstvo ove krovne međunarodne udruge za genealoška i heraldička društva odnosno u Međunarodnu genealošku i heraldičku konfederaciju (Confédération Internationale de Généalogie et d'Héraldique, CIGH).

Za očekivati je da će se u skoro vrijeme ovoj konfederaciji pridružiti i Hrvatsko rodoslovno društvo „Pavao Ritter Vitezović“ te da ćemo zajedno – hrvatski grboslovci, zastavoslovci i rodoslovci sudjelovati na sljedećem XXIX. međunarodnom heraldičkom i genealoškom kongresu 2010. godine u nekoj od europskih zemalja.

Matea Brstilo Rešetar, prof.
Kustos Zbirke heraldike i sfragistike
Hrvatski povijesni muzej

Gordan Gledec

Istraživanjem rodoslovlja bavi se od 1999. godine. Uglavnom istražuje prezimena svojih predaka: Gledec (Poljanica Bistrička, Zagreb) i Hitrec (Martinci, Zlatar, Zlatar-Bistrica). U svom obiteljskom grmu ima preko 2400 pojedinaca. Zaposlen je kao profesor na Zavodu za primijenjeno računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.