Kako sam istraživao obiteljsko rodoslovlje

U četvrtak, 18. studenog 2010. godine u 17 sati u sklopu tribine Hrvatskog rodoslovnog društva predavanje je održao naš član g. Želimir Mateljan, dipl ing elektrotehnike. Zamolili smo ga da svoje predavanje prilagodi za ove stranice…

Uvijek me zanimala obiteljska povijest, događaji u obitelji i naši preci, kako su živjeli i čime su se bavili.

Roditelji su često pričali o našim precima, što me je prije dvadesetak godina potaklo da se počnem baviti s obiteljskim rodoslovom. Počeo sam prikupljati podatke od starijih članova obitelji, te sam tako došao do potrebnih podataka gotovo o svim članovima obitelji do kraja XIX. stoljeća.

Istovremeno sam pisao životopise članova obitelji, a neki rođaci su sami napisali svoje. Prikupio sam 200 životopisa i 130 fotografija uz njih.

Prije početka rada na istraživanju matičnih knjiga odredio sam pravila i okvire u kojima ću se kretati u istraživanju.

Prvenstveno sam odredio obim istraživanja, standarde te kako dokumentirati i pohraniti prikupljene podatke.

Odlučio sam se istražiti četiri obitelji: djeda i baku po očevoj strani i djeda i baku po majčinoj strani. Istraživao sam župe Kaštel Stari i Kaštel Lukšić, Brštanovo u Dalmatinskoj zagori i Staro Petrovo Selo kod Nove Gradiške.

Ozbiljnije istraživanje sam počeo s pregledavanjem matičnih knjiga. Za župu Staro Petrovo selo sačuvane su sve matične knjige od 1776. godine, od kada su se počele voditi. Za župu Kaštel Lukšić nedostaju tri matične knjige iz XVII. i XVIII. stoljeća, a za župu Brštanovo nisu sačuvane ranije matične knjige, već postoje samo one od kraja XIX. stoljeća.

Matične knjige sam pregledavao u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu i Državnom arhivu u Splitu, te u matičnim uredima u Kaštel Starom i Starom Petrovom selu.

Matične knjige su „primarni“ izvor rodoslovnih podataka, a također postoje i mnogobrojni „sekundarni“ izvori iz kojih se može doći do korisnih podataka . Takve „sekundarne“ izvore sam obilato koristio.

Bez obzira što sam pomoću matičnih knjiga došao do svih podataka o svojim precima, paralelno sam „kopao“ po literaturi, jer me zanimala i povijest i život u krajevima, gdje su obitavali moji preci.

Istraživao sam i školske dokumente kao što su ispitna izvješća, školski dnevnici i školske spomenice.

U školskim spomenicama navedeni su vrlo korisni podaci za rodoslovce. Opisuje se povijest mjesta, običaji, vremenske nepogode, zaraze, epidemije, narodne nošnje, sušne godine i td.

Kao koristan izvor podataka mogu poslužiti i podaci pohranjeni u uredima naših groblja, gdje se iz kartice pokojnika može doći do podataka o rođenju, roditeljima, bračnom drugu, mjestu i datumu rođenja, što može biti izuzetno korisno za rodoslovce, kada zakažu drugi izvori.

Velike koristi u istraživanju imao sam od razmjene iskustava s drugim rodoslovcima. U stalnim ili povremenim kontaktima sam s oko 20 rodoslovaca te sam, koristeći njihova iskustva, dolazio do kvalitetnih informacija potrebnih za moja istraživanja, što mi je olakšalo istraživanje.

Koristio sam još i podatke iz raznih drugih izvora: glasila, tiska, zbornika lokalnih muzeja, knjiga o župama, lokalne monografije i td.

Sve prikupljene podatke sam „ubacio“ u računalo na pregledan način u obliku matičnih knjiga (tabelarno) kako bi mi u svakom trenutku bili dostupni, te sam to otiskao u obliku knjiga (4 knjige). Dodatno su ti podaci stavljeni u rodoslovni računalni program MyHeritage, tako da imam četiri kompletna rodoslovna stabla za četiri obitelji. Također je svakoj pojedinoj osobi dodana njegova fotografija i slika nadgrobnog spomenika za osobe koje su umrle i za koje sam to uspio prikupiti.

Pregledom matičnih knjiga praktički sam završio svoje obiteljsko rodoslovno stablo, no sada mi preostaje pomalo istraživati i pronaći dodatne podatke o članovima obitelji, njihovom životu i prilikama u kojima su živjeli.