Iz ostavštine prof. Krizmanića: Prezimena vinagorskog kraja

U ediciji "Zagorsko kulturno nasljeđe" izdavačke kuće MATIS d.o.o. Pregrada ovh se dana pojavila knjiga "Vinagora i okolina". Taj zanimljivi zbornik s nizom priloga o povijesti i etnologiji Vinagore, velikim je dijelom posthumna zbirka radova Borisa Krizmanića (1951. – 2011.), profesora hrvatskog jezika, izdavača i urednika, u ranijem mandatu zamjenika župana Krapinsko-zagorske županije. Uz tekstove o Vinagori kao marijanskom svetištu, knjiga sadrži i niz njegovih priloga, među kojima je za rodoslovce i antroponimičare posebno zanimljivo "Podrijetlo prezimena na Vinagori i okolini". Iako je ostao poznatiji po onih dvadesetak knjiga koje je objavio kao osnivač i urednik poduzeća MATIS d.o.o. .(među njima je i – prvi u Hrvatskoj – Priručnik za istraživanje obiteljskog rodoslova) prof. Krizmanića posebno je privlačila povijest , kao i proučavanje prezimena i toponimije njegovog zavičaja. O tome svjedoči i upravo izašla knjiga, iz koje objavljujemo skraćeni prikaz njegovog teksta "Podrijetlo prezimena na Vinagori i u okolini".

Prezimena nastala od osobnih imena

  • Bedeniković – Benedikt – doslovno bene dictus: dobar govor, hrv. inačica Zlatousti
  • Bolšec – Baltazar
  • Drašković – Andrija (od hipokoristika Draš=Andrija)
  • Gretić – Greta – Gertruda
  • Habjanec – Habjan – Fabijan
  • Hanžek – Ivan, izveden iz njemačkog oblika Hans
  • Jagić – Jaga – Agata
  • Klarić – Klara
  • Krizman – Kristov čovjek, po grčkom Kristoforos – čovjek koji prenosi Krista
  • Mijašek – Mihal – Mihael
  • Miklaušek – Miklauž – Mikula – Nikola
  • Mikuljan – isto kao Miklaušek
  • Mitok – od Dimitar
  • Valek – Valentin
  • Vincelj – Vinko
  • Vrbanc – Urban, možda i od dendronima vrba
  • Žiger – Žigmund(Sigismund)

Prezimena nastala od nadimaka

  • Bosak – bos, aluzija na oskudno imovno stanje
  • Čoh – čoha, grubo platno od vune, prezime vezano za izradu platna
  • Erjavec – rđav čovjek, možda crvenokosi
  • Esih – ocat (slov.), "kiseli", vječno nezadovoljan
  • Gobec – gubac, čovjek izraženih čeljusti
  • Golec – gol, aluzija na slabo imovno stanje
  • Gorup – gorak, namršten, vječno nezadovoljan
  • Hohnjec – njemački hoch=visok, bahat,umišljen
  • Hrestak – hrestiti (se), žestok, nagli
  • Hrup – grub, galamdžija
  • Jesih – vidi Esih
  • Kecur – keckati. zadirkivati
  • Majcen – mali čovjek (kajk.)
  • Ocvirk – čvarak, aluzija na slabo imovno stanje
  • Ogrizek – kocen, aluzija na slabo imovno stanje
  • Palčec – palčić, malen čovjek
  • Podboj – gornji dio dovratka(štoka)
  • Polajžer – položajnik, nevoljen gost
  • Premerl – obamro, čovjek koji je prividno umro
  • Sekušak – sve kuša – iskusan, lukav
  • Smrkulj – mrk, smrknut čovjek
  • Storjak – star, takkođer starjak
  • Šantek – šantav, šepav
  • Šutina – bezrog (ovan bez rogova)
  • Tepeš – tepsti=tući se ili potucati, sklon tučnjavi
  • Vdović – vdova=udovica, udovičin sin
  • Zubak – s naglašenim zubima (usporedi Gobec)

Prezimena zoonimske motivacije

  • Čuček – mladi kokot (u dijalektu)
  • Grilec – kukac zrikavac (lat.Gryllus)
  • Kušar – gušter Pevec – pijevac (slovenski oblik)
  • Škorc – čvorak(u dijalektu)

Prezimena fitonimske motivacije

  • Fiolić – fiola, ljubica
  • Hmelina – hmelj
  • Heršak – hrž, raž
  • Kic – kic, ostatak kukuruznog klipa
  • Regvar – regvar, srodno s radićem
  • Sporiš – sporiš. livadna biljka

Motivacija: prirodne pojave

  • Jutriša – jutro, moguće – ranoranilac, marljiv čovjek

Motivacija: zanimanja

  • Bačić – stočar koji bačija, pastir
  • Bolarić(također Volarić) – gonič volova
  • Cvek – postolarski čavlić – vezano za postolara
  • Fistrić – pekar (lat. pistor)
  • Fišter – kao prethodni
  • Flegar – dvornik, upravitelj vlastelinstva
  • Igrec – igrač, svirač
  • Kahlina – kahla=dio kaljeve peći, pećar
  • Kamenski – kamenar, klesar
  • Karažija – hungarizam: grubo laneno platno
  • Kavčić – tkalac, tkalčić
  • Knok – njemački Knocke=povjesmo lana, svežanj
  • Kodelić – od kudelja za izradu platna
  • Kordej – korda=tetiva za luk(i strijelu)
  • Kračun – koji izrađuje kračune=brave
  • Kundih – od njem. kundig=izučen, vješt
  • Kučiš – kočijaš
  • Kunštek – srodno s Kundih
  • Majer – majur, nadglednik na imanju
  • Mežnarić – meša= u dijalektu za missa. (lat.), crkveni poslužitelj
  • Pasariček – koji izrađjje paseve, pojase
  • Pečnik – graditelj peći
  • Pihler – smolar (njemački Pichl=smola)
  • Pilko – grobar, lat. vespillus=mračnjak, grobar siromašnih
  • Plahutar – plahtar, izrađuje plahte
  • Rihtarić – od njem. der Richter = sudac
  • Šlogar – šlogati= gatati, vračati
  • Špiljak – koji izrađuje ukrase (lat. spilla)
  • Vandekar – zidar (njem. Wand = zid)

Motivacija – etnik,/etnonim

  • Biščan – iz Bihaća
  • Dečman – možda Nijemčev čovjek (njem. Deutsch + Mann)
  • Gmajnić – s gmajne, poljane
  • Halužan – iz slovenske pokrajine Haloze
  • Hostić – iz hoste (šume)
  • Hriberski – s hriba, vrha planine
  • Jazbec – – iz jazbine (kajkavski: doline). a nije isključen ni zoonim jazbec (kajkavski: jazavac)
  • Lazanec – živi uz laz; laz je lagani uspon na cesti
  • Osrečki – iz Osretka
  • Presečki – iz Preseke ili s terena raskrčenog – "presječenog" od šume
  • Turčić – Turčin, doseljenik iz turskih krajeva

 

Mladen Paver

Rodoslovnim se istraživanjima bavio se od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, "visine" od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Pripremio je za tisak priručnik za rodoslovnog istraživača "Pred zagonetkom obiteljskog stabla" s dodatkom "Vježbe iz antroponimije", uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika. Preminuo je u studenom 2017. godine.

1 komentar

  1. Kad bi svo onomastičko blago iz Hrvatskog zagorja — koje nam osobnim trudom i ugodom prikazuje tijekom vremena g. Mladen Paver, i to i iz fundusa svojih istraga te i iz istraga drugih rodoslovaca — bilo okupljeno u zajedničkoj knjizi dobili bi smo jedan zanimljivi imenoslovni ‘udžbenik’ dobrodošao za svekolike rodoslovne istraživače zagorskog kraja?!
    No, i ovako je više nego dobro!

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.