Drevesa, 2/2008.

Broj je obilježen fenomenom prezimena i imena – osobnih i kućnih, te toponima.

Janez Toplišek, poznat nam kao autor odličnog priručnika za rodoslovne istraživače "Rodoslovje kot znanost in hobi", na svojoj internetskoj stranici otvorio je prostor za objavljivanje stručnih i laičkih analiza o nastanku prezimena. „Vrlo su zanimljivi i internetski prilozi na hrvatskom i srpskom jeziku“, zaključuje urednik Peter Hawlina.

U „Drevesima“ se nižu prilozi „O značenju naših toponima“, „Hudajužna i Obloke u terezijanskom katastru 1752“, „Preplitanje slavenskih i romanskih elemenata u toponimici“, „Toponimija naselja u općini Log“, „Prezime Kumperščak“, „“Štrasberger – priča o mjestu, gradu i prezimenu“, „Imena i prezimena kroz vrijeme“, „Kućna imena“, „Rodovi u Staroj Vrhniki“, „Prešernovi srodnici“ i intervju Bernarda Nežmaha, prenesen iz „Mladine“ „Od Oćenaša do Pizdine – značenje slovenskih toponima“.

Hrvatski rodoslovci služe se već više od tri desetljeća knjigom „Leksik prezimena SR Hrvatske“ (Matica hrvatska, 1976). Tom kapitalnom djelu sada se za slovenska prezimena pridružuje Janez Toplišek kao voditelj projekta „Leksikon priimkov“ – na već navedenoj njegovoj internetskoj stranici. On apelira na suradnju svih snaga, pozivajući rodoslovce da mu šalju mailom osobito podatke o najstarijoj pojavi pojedinog prezimena (i kućnih imena), o načinu njihovog zapisivanja u zemlji i iseljeništvu – naravno, uz odgovarajuće dokaze.

Autori takvih priloga zadržavaju nad njima sva autorska prava, kao i za radove u tiskanoj knjigi. Voditelj Toplišek posebno se zahvaljuje za suradnju u „Leksikonu priimkov“ akademika Petra Šimunovića, autora knjige „Hrvatska prezimena“. (M.P.)

Mladen Paver

Rodoslovnim se istraživanjima bavio se od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, "visine" od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Pripremio je za tisak priručnik za rodoslovnog istraživača "Pred zagonetkom obiteljskog stabla" s dodatkom "Vježbe iz antroponimije", uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika. Preminuo je u studenom 2017. godine.

Možda vam se svidi