Izložba “Knjiga u službi rodoslovnog istraživanja”

Prvu obljetnicu svog djelovanja HRD «Vitezović» obilježilo je 12. lipnja 2006. i otvaranjem izložbe «Knjiga u službi rodoslovnog istraživanja», za koju je svoje predvorje i knjižni fond ustupila Gradska knjižnica Zagreba na Starčevićevom trgu.

Nakon pozdrava domaćina, ravnateljice GKZ prof. Ljiljane Sabljak, izložbu je otvorio akademik Petar Strčić. Podsjetivši da je ovo prvi izlazak Društva pred zagrebačku javnost, on je izrazio nadu da će jezgro ove izložbe – dopunjavano na odgovarajući način – poslužiti i knjižnicama nekih drugih gradova Hrvatske da prikažu svoj fond genealoške literature pa time potaknu i organizirano okupljanje rodoslovaca u svojim sredinama. U Čitaonici Gradske knjižnice uzvanici su zatim prisustvovali predavanju akademika Petra Šimunovića – «Hrvatska prezimena».

Autor poznate knjige istog naslova , koja je u tisućama čitatelja potakla zanimanje za hrvatsku antroponimiju i za vlastito rodoslovlje, ilustrirao je nizom primjera kako prezime svjedoči – od nastanka do migracija – o povijesti i identitetu jednog naroda. Ukusno raspoređena na desetak panoa (likovni postav akad. slikarice Kristine Jeić), izložba ocrtava povijest rodoslovlja u nas, predstavlja razne oblike djelovanja HRD «Vitezović» ( radionica, glasilo, tribine, web stranica, međunarodni kontakti ), prikazuje izvore rodoslovnih podataka i mogućnosti njihove prezentacije uz pomagala kakvo je računalni program Family Tree Maker – na primjerima rodoslova obitelji Jeić-Božić, Orešković i Rimac (ovaj zadnji sa 6000 osoba u 10 generacija).

Izbor knjiga (potpisuje prof. Marko Rimac) obuhvatio je kapitalna djela kao što su Leksik prezimena, Adamček-Kampuševe Popisi i obračuni poreza, Povijesna demografija Hrvatske a zatim dao uravnotežen prikaz naslova iz svih regija Hrvatske – od Vekarića i Andreisa do Lelje Dobronić i Anđele Frančić, Raguža, Burića, Salopeka, Mandića, Šalića i dr.

U sklopu Izložbe održana je i rodoslovna Dječja radionica. Prof. Andrija Smetko, pedagoginja Hrvatskog povijesnog muzeja, bila je autorica programa i voditelj Radionice u kojoj su sudjelovali učenici OŠ Petra Zrinskog. Njihovim radovima, uključenim u Izložbu, najbolje bi pristajao naslov «Na mlađima svijet ostaje». Za kraj neka posluže riječi jedne posjetiteljice u Knjizi dojmova: «Vrlo zanimljiv projekt. I sama sam pokušala napraviti FTM obitelji – ali kad vidim dokle ste vi stigli, sve do 17.stoljeća… Čestitam! Sada imam novi poticaj da ću nastaviti. Želim vam puno uspjeha! S poštovanjem, Lidija Pleteš (Mišina mama).»

Gordan Gledec

Istraživanjem rodoslovlja bavi se od 1999. godine. Uglavnom istražuje prezimena svojih predaka: Gledec (Poljanica Bistrička, Zagreb) i Hitrec (Martinci, Zlatar, Zlatar-Bistrica). U svom obiteljskom grmu ima preko 2400 pojedinaca. Zaposlen je kao profesor na Zavodu za primijenjeno računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.