Početna Forum Prezimena Godinić

U ovoj temi nalazi se 0 odgovora, ima 0 glasova, a zadnji ju je ažurirao  Mark40 prije 6 godine i 7 mjeseci.

Gledate 1 post - 1 do 1 (od ukupno 1)
  • Objavio
    Postovi
  • #8672 Odgovor

    Mark40

    Etimologija
    prezimena Godinić

    Podrjetlo i Migracije

     

    Godinići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Velike Gorice. Razmjerno najviše
    Godinića u proteklih petsto godina rođeno je u Gornjem Hruševcu i Donjem
    Hruševcu
    kraj Velike Gorice, zatim
    slijedi Banjol na otoku Rabu kod Mundanija, to su mjestima u
    kojima se najmanje svaki deseti stanovnik prezivao Godinić. U Hrvatskoj danas
    živi oko dvjesto Godinića u više od osamdeset domaćinstava. Podjednako ih je
    bilo i sredinom prošlog stoljeća. Neke obitelji odselile su na druge
    kontinente, osobito u SAD.

    http://imehrvatsko.net/namepages/view/family_name/prezime-godinic

     

    JEZIK I NARJEČJA

    Godinići u sjeverozapadnoj Hrvatskoj služe se Kajkavskim narječjem
    ekavskoga izgovora, u južnoj Hrvatskoj čakavskim narječjem ikavskoga izgovora a
    u istočnoj Hrvatskoj štokavskim narječjem jekavskoga izgovora, no svima im je
    oduvijek materinski jezik hrvatski a većina (65%) rabi ga u obliku hrvatskog
    standardnog ili književnog jezika.

     

    GRAFIJA

    GODINIĆI SE U HRVATSKOJ SLUŽE HRVATSKIM LATINIČNIM PISMOM KOJE SE U STRANIM
    ZEMLJAMA NEMOŽE PISATI U HRVATSKOM OBLIKU.

    KAKO SE PISALO PREZIME GODINIĆ PRIJE GAJEVE REFORME HRVATSKE GRAFIJE
    1830-IH DOK U HRVATSKOJ GRAFIJI NIJE POSTOJALO SLOVO „Ć“, KAKO SE PIŠE NA
    LATINSKOM, NJEMAČKOM, TALIJANSKOM I MAĐARSKOM KOJI SU DOMINIRALI U NEKADANJLM ZAJEDNIČKOM
    KRALJEVSTVU A NEMAJU SLOVA „ć“ NITI „č“, IZGLEDALO JE TO UGLAVNOM OVAKO; GODINICH, GODINIC,
    Godinez
    .. 

     

    KAKO SE IZGOVARA I ZAPISUJE PREZIME GODINIĆ U AMERICI;

    Surnames That Sound like GODINIĆ

    The following names have been determined
    to sound like the name GODINIĆ. This has been determined using an analysis of
    these names using phonetics. Many of our ancestors' names' spellings changed
    when they immigrated into a new country, especially when there was a language
    barrier. Check out some of these names that may be similar enough to your
    researched name and you may be able to break through some brick walls.

    GEDEON | GEDNEY | GEODONE | GIADONE | GIDDEN
    | GIDDEON | GIDDON | GIDEON | GIDNEY | GIDWANI | CATHAN | CAUTHEN | CAUTHON |
    CAWTHON | COTHEN | cothonneau | GAUTHUN | GETHIN | GWATHNEY | KATHAN | KATTHAIN
    | KEITHAN | GOODWIN | CADDEN | CADEN | CADENA | CADIEN | cadona | CAETANO |
    CATAN | CATANA | CATANIA | CATANO | CATENA | CATIN | CATINI | CATINO | CATNEY |
    CATON | CATONHO |

     

     

     

     

     

     

    Povijesnica
    plemenitog roda GODINIĆ

     

    Godinići su jedan od starih hrvatskih plemićkih rodova koji su u
    ranohrvatskoj povijesti upravljali područjem ” Pomene gore” (mons
    Pomigno
    = mons Pomneno ) nazvane prema prvom
    plemenskom glavaru Pomnenu Godinić  (to je
    današnji istočni dio Vukomeričkih gorica i Vukomeričkog pokuplja) Ovaj plemićki
    rod graničio je na zapadu sa plemićkim rodom braće Vukomera i Lome, na istoku
    sa područjem plemičkoga roda Posavskoga koji držahu „trdi Sisek“ i na jugu sa
    Gorskim plemićkim rodom koje je vladalo desnom obalom Kupe. Nešto kasnije područje
    Pomena politički je spadalo u prvotno ustrojenu županiju “Turovo
    Polje” kneževine panonske Hrvatske  (kasnije gornje
    Slavonije). Plemički rod Godinića imao je na tom ozemlju u posjedu tvrdi kaštel
    “Hađer” koji je izgrađen na istaknutoj visoravni jednoga strmoga
    brijega na mjestu gdje stajahu ostaci razorenoga rimskoga naselja. Tako se
    prema legendi u “kaštel Hađer sklonio i sam Knez Panonske Hrvatske Ljudevit
    Posavski kada je kneževini zaprijetila pogibelj od Franačkoga carstva, taj
    kaštel je odoljevao puna tri ljeta franačkim vojskama kada je na posljetku bio
    napušten od branitelja zbog nestašice hrane. U kasnijem razdoblju kaštel je
    bio popravljen i gotovo stoljeće Kraljevstva Hrvatskoga bijahu uporište roda
    Godinića dok ga na poslijetku ne razoriše divlje vojske Vugra (Ugra), danas se
    to područje naziva “Gradišće”, a na tom lokalitetu leže mnogobrojni
    razasuti ostaci slavne prošlosti obrasle šumom i mahovinom.

     Kontinuirana pisana povjesnica plemenitoga roda Godinić može
    se pratiti od 1213. godine kada područje na kojemu obitavaju politički
    potpada pod opatiju „Svete Marije de Topliza“ 
    poznatiju pod imenom „Topuska opatija“  koju predstavlja francuski red samostanskih
    opata Cistercita. Od toga razdoblja vidno je nazočno opismenjavanje plemića a
    napredak se bilježi u kulturi te osobito u gospodarstvu, također je zanimljiva i
    pojava novih francuskih sorti vinove loze koje su dale historijski pečat gospodarstvu
    Godinića te ih oni i danas uzgajaju na tim vinorodnim područjima. Ovaj
    kulturno-gospodarski procvat vrlo je važan za oporavak plemenitoga roda
    Godinića koji su naime za vrijeme Ugarske provale i osobito bitke na „Gvozdu“
    populacijski desetkovani od moćnoga rodovskoga plemena na svega nekoliko
    preživjelih članova, no unatoč svemu ostatak roda izborio se za opstojnost i
    očuvao najvažnijega dijela svojeg rodovskog posjeda a to bijahu dio Pomena sa
    naseljem Hruševcem i širom okolicom gdje nekad stajahu i njihov tvrdi kaštel Hađer,
    pod tim uvjetom rod prizna novoga zajedničkoga Ugarsko-Hrvatskoga kralja, a ovo
    ovjeriše dvanaestorica predstavnika svekolikoga hrvatskoga plemstva u Stolnom
    Biogradu na Balatonu.

    Nešto
    kasnije nasljedno rodovsko vlasništvo Godinića nad svojim središnjim rodovskim posjedom
    Hruševec ovjeriše im pravno-politički Toplički opati koji predstavljahu Kraljev
    autoritet te tim pravnim činom rodovski posjed plemenitog roda Godinić postaje predijalni
    plemićki posjed Hruševec u vlasništvu plemića Godinić koji se od tada većinom nazivahu
    po svom plemićkom posjedu „Plemići od Hruševca ili Hruševački Plemići“.  Za manje od stoljeća 1317. godine što
    postupnim populacijskim oporavkom a što novim pravno-političkim stanjem vidna
    je pretvorba rodovskog plemstva u feudalni plemićki stalež, to je utjecalo na
    raspad dotadanje tradicionalne velike rodovske zadruge
    nazivane „bratstvo“ , naime tad  je plemićki posjed Hruševec bio podijeljen
    između trojice braće na dva obiteljska plemićka posjeda od čega su dvije obiteljske
    zadruge ostale u jednome bratstvu (Mali Godinići i Veliki Godinići) i diobom su
    dobili zapadni posjed Gornji Hruševec zajedno sa  područjem staroga kaštela a treći brat sa
    svojom obiteljskom zadrugom osnovao je novo bratstvo te je u diobi dobio
    istočni posjed Donji Hruševec, tako se od tada u Topuskim a onda i državnim te
    kraljevskim ispravama vode tri plemićke obiteljske zadruge Godinića.

    Položaj
    Plemića Godinić  na ozemlju Topuske
    opatije bijahu iznimno povoljan, naime kao predijalni plemići Godinići su imali
    izniman utjecaj na zbivanja na čitavom području jer su zajedno sa drugim
    plemićima i predstavnicima plemičkih općina činili Topusku skupštinu koja je
    upravljala svijetovnim životom u čitavoj Topuskoj opatiji, skupština je bila upravno
    i  sudsko tijelo nekoliko stoljeća a sami
    opati se nisu puno miješali u svjetovnu vlast, zapravo je njihova uloga bila
    izbor župana koji je predsjedao skupštinom ali joj je također bio podložan.
    Osim mnogobrojnih prava opatijski plemići su imali i obvezu da čuvaju pravni
    poredak u opatiji te da sudjeluju u vojnom banderiju Topličke opatije koji je
    bio stožerni jamac sigurnosti područja.

    Sve
    do 1549. godine život predijalnih plemića pa tako i Godinića bijahu spokojan no
    tada trojednom Kraljevstvu Hrvatsko-Slavonsko-Dalmatinskomu zaprijeti pogibelj
    od Turaka a time i Topuskoj opatiji te se za župana postavlja opakog velikog
    plemića Keglevića poradi obrane, no ovaj iskoristi položaj te imenuje
    vlastitoga osmogodišnjeg sina za Topuskoga opata a plemstvu koje ga je pokušalo
    spriječiti pokuša nametnuti poreze na vlastitu zemlju čime dolazi u sukob
    sasvim predijalnim plemićima i plemićkim općinama, eskalacija sukoba dovodi do dugogodišnjih
    sudskih parnica na Banskom sudu u Zagrebu koji bijahu završio u korist plemića Godinića
    i drugih predijalnih plemića no Keglević se žalio na odluku Kraljevskom sudu u
    Budimu koji je na koncu presudio u korist Keglevića, potom je jedan od braće
    Hruševačkih plemića koji je bio i nositelj otpora Mihalj Godinić izgubio svoj
    dio posjeda te se osobno morao povući pred Keglevićevom vojskom pod zaštitu
    Zagrebačkoga biskupa a ovaj mu je osigurao dugovječnu sigurnost tako što je
    potajno posredovao pri kupnju posjeda Mundanije na otoku Rabu gdje se Mihalj
    Godinić preselio i uložio svu svoju ušteđevinu. Tursko nadiranje 1570-ih opustošilo
    je večinu posjeda na tlu Topuske pa su tako pljačkaške horde sastavljene od
    Turaka, Tatara i njihovih vlaških pomagača provalile u Hruševec prilikom čega
    su spalili stare dvore plemića Godinića i kapelu Svetoga Jurja dok su se
    malobrojniji plemići povukli 3 km prema obližnjem Kravarskom gdje su zajedno sa
    Erdedijevim kmetovima pričekali ovu pljačkašku hordu na „Crvenoj Zemlji“ i
    sasjekli kako je zabilježeno 200 Turaka i Vlaha, poslije uništenja ove horde
    prestala su pljačkaška pustošenja ovoga kraja, no posljedica je bila
    desetkovanost i opustošenost bogatih plemićkih posjeda kao i odlazak dijela
    zadružnoga bratstva čiji je glavar poginuo u bitci u okolicu Varaždina, tako su
    Godinićevi plemićki posjedi Gornji i Donji Hruševec znatno opustjeli što je
    evidentno i iz ondašnjih popisa dimova. Turci su se potom usmjerili prema Sisku
    i južnokupskim krajevima koji padoše 1593. godine, tada plemići Godinići primaju
    na svoj posjed izbjeglice koje raspoređuju po zaselcima na svoj plemički posjed,
    te preuzimaju zapovijedanjem obrane  Pokupske tvrđave i odbijaju Turce na tom
    dijelu bojišnoce, za iznimne zasluge u obrani Kraljevstva osobno su pozvani u
    Beč gdje primaju zahvalu od Kralja koji im istom prugodom dodjeljuje novi
    plemički grb 1665. godine.

     

     

     

    DIO IZVORA: DRŽAVNI ARHIV HRVATSKE,
    DRŽAVNI ARHIV MAĐARSKE, DRŽAVNI ARHIV AUSTRIJE, LISTINE TOPUSKIH OPATA, Ivan,
    Arhiđakon Gorički

    DIO DOSTUPNIH PRILOGA:
    https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:FBZrVIv6LJ8J:www.historiografija.hr/hz/1968/HZ_21-22_10_ADAMCEK.pdf+NEMIRI+na+posjedima&hl=hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESiHlacvVukm7q-u0Ox4AAs1dxebYNJ8sq7S95QLIUPQF_hnIGppM6c3_ep5ZgJnD4G-bssqh-EoAhBWpAlnRx6J_46gRU1mJQnAAiPcShJKTVSHFgC5M1imkhKKedZ7UN-JGoka&sig=AHIEtbT2JygnQYsrAiYqWUl2nAiqs9_HkQ
     
    Toponim Hruševec kroz povijest
    https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:Fzd9ZsvzQcwJ:hrcak.srce.hr/file/103265+PROSTIRANJE+KAJKAV%C5%A0TINE&hl=hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESiHl7cIMiW_dnODR2GPD4AhjsrTZZLIBsuAI3R2ddbcALlrIMBpy9eR-q6tTb3yjInij0JuCsj3cG7kZR_LNgqIEcdME7zU__JD_1FRCkvy7GHXZajZ9MU4bTwDc4Ye-BSroQuu&sig=AHIEtbSjnH4FY1mnLZJ6y0Pyhd_eJyESLg
     

    UDK
    949.713 “1784/1793”:338.439.222 ISSN 0353-2952;

    Pregledni članak RAD. – Zavod za hrvatsku povijest

    Vol.25
    – Zagreb 1992.

     

    http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=75895

     
    T. Smičiklas, Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Sclavoniae XII, 159—161; IX, 10—113; XV, 59
    J. Adamček - I. Kampuš, Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI, Zagreb1976 , 11, 30, 98.
    J. Adamček - I. Kampuš, Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI, Zagreb1976, 190, 212, 228, 271, 286, 397.
    
    
     
     
      
      
      
      
      
      
      
      
      
      
      
      
     
     
     
    
     
    
     
     
     
    http://www.archive.org/stream/amagyarnemzetim00kngoog/amagyarnemzetim00kngoog_djvu.txt
     

    http://www.arcanum.hu/mol/lpext.dll/dldf42/3/ef81/10601/10714?fn=document-frame.htm&f=templates&2.0

      http://openlibrary.org/books/OL20484272M/Monumenta_historica_civitatis_Zagrabiae._Povijesni_spomenici_grada_Zagreba_Povijesni_spomenici_

     

     

     

     

     

     
     
     
    DL 101785

     
         
     
     

    Kelt: 1494-11-23

         
     
     
    Kiadó: SZAPOLYAI
    ISTVÁN NÁDOR

     
     
     
             

    Régi jelzet: Q
    384 / DIPLOM 1 27 14

    Fennmaradási forma: Átírás
    1495

     

       
     
      Regeszta: Zapolyai
    István nádor a fehérvári keresztes konventnek. A nádor Bathyan-i Boldizsár
    jajcai bán panaszára, amely szerint amikor 3 éve Desywecz-i Labas Gergely
    királyi ember Egerwara-i László horvát-szlavón-dalmát bán oklevelének
    végrehajtása végett a csázmai káptalanhoz ment, Kerechyn György Oszvald
    zágrábi püspök helynöke a püspök familiárisait, ugyanis Nagy /magnus/ Antal
    csázmai udvarbírót, Nagy /magnus/ Gergelyt, Korbawa-i Kozthybol dictus
    Kristófot, Garigh vár várnagyait, Brodarych Miklóst, Hrwssowcz-i Jánost,
    Labas Gergelyhez küldte, akik Gergelyt a Chasma-i Szent Kozma és Damján
    egyházig kergették, onnan kegyetlenül kihúzták, súlyosan megverték és
    megsebesítették, az általa végrehajtandó oklevelet pedig elvették, felkéri a
    fehérvári keresztes konventet, hogy tartson az ügyben vizsgálatot, majd
    idézze meg Oszvald zágrábi püspököt Vízkereszt nyolcadára a szlavón bán elé,
    a körösi székre. – Nádori emberek: Heldryhowcz-i Zewld István,
    Hruskopekowyna-i Daniel Péter, Zelesowcz-i Zeeles György,
    Thapolczazenthgyergh-i Simon /fia/ György, Zomkowcz-i András, Chesslowcz-i
    Chessel Gergely, Zenthiwan-i Thekowecz János. – Regeszta forrása: OL regeszta
    (Bándi).

    http://www.arcanum.hu/mol/lpext.dll/mol_cimer/6fc?f=templates&fn=main-h.htm&2.0

     
Gledate 1 post - 1 do 1 (od ukupno 1)
Odgovor na: Godinić
Vaše informacije:





<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">