Digitalni zapis arhiva župnih knjiga

Sljedeći tekst objavljen je 2. travnja 2008. na stranicama Riječke nadbiskupije.

Projekt digitalizacije podataka iz župnih knjiga, kojeg je u suradnji s Riječkom nadbiskupijom proveo Državni arhiv predstavljen je 2. travnja na konferenciji za novinare u Nadbiskupskom domu u Rijeci. Skeniranjem 408 knjiga iz župa Riječke nadbiskupije zaključen je ugovor potpisan prije tri godine između Nadbiskupije, Državnog arhiva u Rijeci i Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu kojim su knjige iz župa privremeno preuzete kako bi se podaci prenijeli u digitalni zapis. O projektu su govorili ravnatelj Državnog arhiva u Rijeci Goran Crnković i kancelar Riječke nadbiskupije mons. Nikola Imbrišak.

Crnković je objasnio kako je postupak digitalizacije proveden zbog očuvanja izvornih knjiga, a podaci u ovom obliku omogućuju lakše traženje i iščitavanje sadržaja. Podaci se smiju koristiti samo za osobne potrebe radi poštivanja privatnosti arhivskih podataka koji su mlađi od 70 godina i koji podliježu zakonu o arhivskoj građi. Knjige upisa krštenih, vjenčanih i umrlih, a pogotovo stalež duša (Status Animarum), važan su dokument o povijesti i stanovništvu jednoga kraja, a posebno su zanimljive onima koji žele istražiti obiteljsko stablo i povijest svoje obitelji.

Digitalni podaci iz župnih knjiga Riječke nadbiskupije pohranjeni su na 17 DVD nosača i sada su dostupni u Nadbiskupskom ordinarijatu te Državnom arhivu u Rijeci i Zgrebu, a dat će se na uvid samo ovlaštenim osobama.

Crnković je podsjetio kako se još 101 župna knjiga s područja Riječke nadbiskupije nalazi u Državnom arhivu u Rijeci te 139 knjiga u Hrvatskom državnom arhivu, od čega se one na glagoljici čuvaju na Akademiji znanosti i umjetnosti. I te su knjige prebačene u digitalni oblik, te će uskoro i ti podaci na DVD nosačima biti dostavljeni Nadbiskupiji.

„Matične knjige iz župnih ureda nasilno su oduzimane nakon Drugog svjetskog rata i pohranjene u državne arhive. To je nasilje ipak donijelo i nešto dobroga, jer su knjige u arhivima odlično očuvane i spremljene. Prošle su godine župne knjige iz državnih arhiva formalno vraćene župama i biskupijama, ali one su uglavnom i dalje pohranjene na istom mjestu radi očuvanja. Proces vraćanja će biti postupan jer za pohranu tih knjiga potrebno je stvoriti uvjete, odrediti pogodan prostor s kontrolom vlage i temperature. Pored toga potrebna je i služba servisiranja koja će brinuti o njihovom korištenju i restauraciji“, rekao je Crnković. Mons. Imbrišak dodao je kako je u Riječkoj nadbiskupiji već zaposlena osoba koja radi na stručnoj restauraciji knjiga, a traži se i pogodno rješenje za pohranjivanje tih 240 knjiga koje su još uvijek u Državnom arhivu. Riječka nadbiskupija među prvima je u Hrvatskoj koja podatke o vjernicima zapisane u župnim knjigama ima pohranjene u digitalnom obliku.

Gordan Gledec

Istraživanjem rodoslovlja bavi se od 1999. godine. Uglavnom istražuje prezimena svojih predaka: Gledec (Poljanica Bistrička, Zagreb) i Hitrec (Martinci, Zlatar, Zlatar-Bistrica). U svom obiteljskom grmu ima preko 2400 pojedinaca. Zaposlen je kao profesor na Zavodu za primijenjeno računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.