Vatroslav Bertić

Vatroslav Bertić, fotografija snimljena u zagrebačkom ateljeu Mosinger & Breyer u Ilici 8., i to 1898., dakle prije 110 godina.Šetajući grobljem župe Orehovica autor ovog zapisa došao je do zanimljive potke za rodoslovnu crticu o jednom od najvećih hrvatskih matematičara svoga doba, Vatroslava Bertića, koji omaškom pisatelja nije zabilježen u monografiji Bedekovčina – stara i plemenita, Općinsko poglavarstvo Bedekovčina, (1997).

Grobovi obitelji Bertić dojmljivog su izgleda i uočljivi su odmah na početku orehovičkog groblja.

Anketiranje stanovnika rezultiralo je općim neznanjem o Bertićima iako dva do tri kilometra od Orehovice i danas postoji toponim Bertićevo upisan u neke zemljovide.

Niti autorov članak, O uvaženom matematičaru Vatroslavu Bertiću (Bedekovčanski glasnik, godina 2., broj 2., svibanj 2007: 20. i 21.) nije pobudio interes u njegovu rodnom kraju. Stoga je autor oko 50 stranica prikupljenih zapisa, karata i slika početkom 2008. poklonio Hrvatskom državnom arhivu, gdje ih rodoslovni namjernik može uporabiti u želji da proširi ovo štivo.

Vatroslav (Ignac, Josip) Bertić je prema Matičnoj knjizi krštenih, župa Orehovica, knjiga 878., rođen 7. lipnja 1818., a umro je 1901. u selu Humu kraj Zaboka, gdje je vjerojatno i pokopan.

Roditelji Vatroslava Bertića su Josip Jakov Bertić (Darda, 1772.- Varaždin, 1844.), časnik i Regina Antonija pl. Gregoroczy iz stare hrvatske plemićke obitelji Gregurovečki. Ime su dobili od posjeda Gregurovec u Varaždinskoj županiji, a bili su i vlasnici nekoliko imanja na području između Mača i Orehovice. Prvi zabilježeni članovi obitelji Gregoroczy nalaze se u knjizi krštenih u župi Mače još od 1670.

Matematičar i mjernik Vatroslav Bertić studirao je tehniku u Budimpešti, a radio je u Zagrebačkoj i Varaždinskoj županiji. Od bana Josipa Jelačića imenovan je u izvršnu vlast u Bojni odsjek. Napisao je i 1847. tiskao u Budimpešti knjigu Samouka – pokus pervi, koja je važna s gledišta hrvatske matematičke terminologije te temelja matematičke logike i to nezavisno od engleskog matematičara G. Boolea (1815.-1864.), koji 1850. piše o sličnoj temi. U Književnim vijestima objavio je 1846. u Zagrebu Nešto o matematici ističući značenje matematike i prirodnih znanosti za nacionalni preporod u Hrvata.

Cijeli život prijateljuje s velikim hrvatskim pjesnikom Petrom Preradovićem, koji je bio krsni kum svoj njegovoj djeci i česti gost u Bertićevu. Po ženskoj lozi Bertići su blisko povezani i sa starom hrvatskom obitelji Deželić.

Vatroslav Bertić (1818.-1901.) i supruga Amalija Kaltneker (1830.-1868.) iznjedrili su petero djece:

  • Milutin (1848.-1930.), agronom i promicatelj vinogradarstva, načelnik općine Mače, član Stranke prava, upravljao i živio na dobru Bertićevo. Oženjen za Josipu Rauer.
  • Slava (1850.- ?) udana za Dragutina Antolek-Orešek;
  • Dušan (1857.-1922.), sudac u Zagrebu i Ogulinu. Oženjen za Zlatu Hržić;
  • Stanka – umrla kao malo dijete;
  • Bogdan (oko 1860.- ?) kao računarni činovnik živio je i radio u: Sarajevu, Budimpešti, Osijeku i Zagrebu. Njegov sin Ljubomir je posljednji vlasnik Bertićeva u svojoj lozi. Oko 1930. prodao je imanje obitelji Kobeščak, koja i danas u njemu živi.

Svakako da namjernika rodoslovca temeljem zapisanog očekuje zanimljivo prošireno istraživanje i ugoda u radu kao što je početna rodoslovna crtica o Bertićima pružila autoru ovog štiva.

Na svršetku i mali savjet rodoslovcima: Gdje ste da ste, uvijek prošećite i grobljem!

Božidar Ručević

Diplomirani inženjer u miru od 2002. Član je Hrvatskog rodoslovnog društva "Pavao Ritter Vitezović" od utemeljenja 2005., a rodoslovnim istraživanjem bavi se više od 20 godina. Posebno područje interesa je podrijetlo Hrvata do stoljeća VII. i znameni očevog roda Ručevića i majčinog roda Vidakovića te nekih usporednih ili slučajnih rodova kao što je temeljna crtica o rodu Bertića iz Orehovice u Hrvatskom zagorju.

9 komentara

  1. Ana Šestak says:

    Slučajno sam “naletjela” na ovu stranicu i bila sam oduševljena kad sam u malom broju članaka našla jedan koji se tiče moje obitelji. Naime, Paula Antolek, unuka Vatroslava Bertića, bila je moja prabaka.
    Stoga imam neke podatke o njemu u svojem rodoslovnom stablu. Većina podataka je iz knjige Branka Svobode: Stare viknogradske kurije i kleti, kao i iz starih obiteljskih zapisa. Zanimljivo mi je da sam u vašem članku prvi put čula za Vatroslavovog sina Dušana. Umjesto njega ja imam zabilježena još dva sina koji su vrlo rano umrli (Radovan i Ivica).

  2. Božidar Ručević says:

    Poštovana Ana Šestak, zahvaljujem Vam što ste ugradili nova lica u rodoslov Bertića iz Bertićeva kraj Orehovice u Hrvatskom zagorju te me uputili na knjigu koju nisam pročitao. Moje vrelo iz krsnog lista Dušana Bertića ću Vam doslovce ispisati, i to prema: Mladen Deželić, Kronika obitelji Mladena i Sofije Deželić, II. dio. Zagreb: rukopis, 1982: 196, čiji se dio nalazi pohranjen u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.

    Dušan Bertić (Zagreb, 1857. – Ogulin, 1922.) rođen je 20. kolovoza 1857. u Zagrebu, kao zakoniti sin Vatroslava, Ignaca, Bertića, geometra i Amalije r. Kaltneker. Kršten je u crkvi Sv. Marka u Zagrebu. Na krstu je dobio imena Dušan, Stanko i Petar. Kum na krstu bio mu je Petar Preradović, major, hrvatski pjesnik, a kuma Antonija Bertić r. Gregoroci, baka kumčeta.

    U daljnjem tekstu navedene kronike opisano je mnogo podataka iz života Vatroslavovog sina Dušana, koji je brat Vaše praprabake Slave Antolek r. Bertić.

    Tu negdje i prestaju sva moja znanja o Bertićima te predlažem da ista proširite Vašim rodoslovnim istraživanjem, kao i o obiteljima Antolek i Šestak, i to u obliku posebnog članka na http://www.rodoslovlje.hr!

  3. Jasenka Vidić says:

    Poštovani gospođo Šestak i gospodine Ručević!
    I ja sam vrlo sretna i oduševljena nalaskom članaka i podataka koje ste naveli. Budući da živim u općini Beretinec, a po zanimanju sam povjesničarka, počela sam istraživati povezanost Dragutina Antolek Orešek s Beretincem, pogotovo izdavanje časopisa "Podravski jež", čemu se bliži 150-ta obljetnica (časopis je objavljen 17.3.1862.). Htjela bih u predstojeće dvije godine što je više moguće složiti kompletnu sliku o životu ove zanimljive i vrlo vrijedne osobe pa su mi svi podatci vrlo dragocjeni. Zato bi mi bilo vrlo drago kad bih s Vama uspjela stupiti u kontakt, pogotovo s Vama, gospođo Šestak, jer me zanima što se s obitelji događalo nakon smrti Dragutina Antolek Orešek.
    S poštovanjem, Jasenka Vidić

  4. Božidar Ručević says:

    Poštovana gospođo Jasenka Vidić!
    Posebno bi mi bilo drago kada bi dio Vaših istraživanja prikazali u obliku članka i na ovom portalu, a osobito kada bi se o toj zanimljivoj obitelji Antolek Orešek složilo štivo s rodoslovnom potkom.
    Hvala i poštovanje!

  5. Poštovanje! Iznimno mio je drago što sam pročitala članke o svom prezimenu, moj djed je iz Hrvatskog zagorja Konščine,rođen 1922.g. Franjo Bertić !

  6. Lajo says:

    Gdje ste pronašli knjigu krštenih župe Mače iz 1670. god?

  7. Poštovani Lajo!
    Prema pregledu župa zagrebačke nadbiskupije – župa Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Maču utemeljena je, prema zapisu, negdje između 1501. i 1574. godine. Crkva je postojala i prije utemeljenja samostalne župe što potvrđuje i nadgrobna ploča Mojsiju Homski de Hans. Spomenuta je obitelj u XVI.. stoljeću imala u svom posjedu Mače, Sutinsko i Poznanovec. Ovaj podatak pokazuje da u Vama zanimljivo doba postoje Matice župe u Maču.
    Roditelji Vatroslava Bertića su Josip Jakov Bertić (Darda, 1772.-Varaždin, 1844.) časnik i Regina Antonija pl. Gregoroczy iz stare hrvatske plemićke obitelji Gregurovečki. Ime su dobili od posjeda Gregurovec u Varaždinskoj županiji, a bili su i vlasnici nekoliko imanja na području između Mača i Orehovice. Prvi zabilježeni Daniel pl. Gregoroczy i sinovi živjeli su 1486. u Krapini, a slijedeći članovi obitelji Gregoroczy pronađeni su u jednoj od najstarijih knjiga krštenih u župi Mače gdje je 1670. jedan od prvih od nijh zapisan Petar Gregoroczy i potomci Juraj 1718., Ivan Benko 1722., Ignac 1725. i mnogo drugih pravnih slijednika, koje nisam upisivao, jer sam istraživao prezime Bertić iz Bertića pokraj Orehovice, a ne prezime Gregurovečki iz Varaždina, Krapine i Mača te drugdje.
    Darovnim ugovorom zaključenim 18. veljače 2008. sve moje prikupljeno gradivo vezano za rad o Vatroslavu Bertiću (1818-1901) darovao sam Hrvatskom državnom arhivu koji ga po pravilima struke daje na uvid namjernicima, a u kojem se nalazi i izvadak iz knjige krštenih župe Mače, koji je ispisao župnik Bezuk 1900. na zamolbu Milutina Bertića tadašnjeg načelnika općine Mače.
    Možda do željenih podataka danas možete doći i pregledom digitaliziranih ili mikrofilmiranih matica ili u Metropolitani listanjem originalnih knjiga, što ja nisam učinio jer sam vjerovao netom navedenim podatcima!
    Gospodine Lajo, nadam se da sam Vam pomogao u namjeri Vašeg istraživanja, pozdrav Božidar Ručević.

  8. Lajo says:

    Hvala na objašnjenju.
    Ja sam zapravo u potrazi za najstarijim maticama iz župe Mihovljan iz Hrvatskog zagorja zbog sela Gregurovec Veternički. Na webu familysearch.org se nalaze digitalizirane matice krštenih Mihovljana iz 1733, a prema jednom članku u časopisu Hrvatsko zagorje matice se u Mihovljanu vode još od 1677.
    U HDA, u DAV i u kaptolskim arhivima nemaju te najstarije matice niti ne znaju gdje su tako da sam u potrazi za nekom informacijom gdje bi one eventualno mogle biti. Tako sam naišao i na Vaš članak budući da se radi o susjednim župama i Vi u njemu spominjete Gregurovečke.
    Našao sam popise seljaka lepoglavskih pavlina iz 1737. na prostoru današnjeg Gregurovca odnosno Veternice (tada se to područje zvalo Prigorje) i imena s tog popisa se slažu sa maticama iz 1733.
    Porezni popisi Adamček-Kampuš iz 1598 također navode porezne obveznike lepoglavskih pavlina, međutim ne uspijevam pronaći bilo kakav popis seljaka ili matice Mihovljana zbog Gregurovca i Veternice u razdoblju između 1598. i 1733.

  9. Rodoslovac says:

    Možda se najstarije matice nalaze u Nadbiskupijskom arhivu u Zagrebu, na Kaptolu? Provjerite tamo.

Komentirajte!

Your email address will not be published.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.