Hrvatsko rodoslovno društvo "Pavao Ritter Vitezović"
Sljedeći tekst prenesen objavljen je u Vjesniku, 28. veljače 1999. godine. Prezimenima, tim pokretnim spomenicima, možemo pratiti zov potomaka za vlastitim korijenima Činjenica je da su Hrvati prvi slavenski narod koji je nosio svoja prezimena. Ona se u hrvatskom jeziku mogu pratiti od 12. stoljeća. Srbi (i uopće narodi Istočne crkve) ostali su...
Na tribini “Utorkom u Opatičkoj 16” gostovao je 26. veljače 2008. mr.sc. Filip Škiljan s temom “Velika i mala povijest”. Kad rodoslovac izradi obiteljsko stablo od nekoliko generacija najbolje osjeća da je to samo kostur za cjelovitiju povijest, za kroniku njegove obitelji. Podatke za nju može crpiti iz knjiga, ali neusporedivo važne podatke...
S pomoću Statusa Animaruma (staležnika) saznali smo nekoliko generacija predaka. Kako ih prikazati i što je bitno za izradu stabla? Rodoslov je obiteljsko stablo koje pokazuje povijest obiteljske loze, sastavljeno od imena i prezimena osoba te datuma rođenja, vjenčanja i smrti. Rodoslovi bez datuma su nepotpuni i često nerazumljivi većini ljudi, posebno onima...
Dana 29. siječnja 2008. godine gđa. Ana Brkić održala je predavanje na temu "Zemljišni katastri kao izvori za rodoslovna istraživanja". Važnost katastra i katastarske dokumentacije (gradiva) je i ta što ima vrlo značajnu vrijednost za svaku državu, a posebno za Hrvatsku, koja je u povijesti prolazila razne strane vlade i uprave. Katastarska dokumentacija...
Sljedeći tekst objavljen je u Jutarnjem listu, 29. siječnja 2008. godine. Traži se detektiv za pretke Marko Stričević Kada je Eleni Korabljovoj prije sedam godina umro muž, a godinu zatim i otac, shvatila je da je s 53 godine ostala najstarija u obitelji. Za hrvatske pojmove bila je to mala obitelj: od cijele...
Sljedeći tekst prenesen je iz Vjesnika, a objavljen je 18. lipnja 2005. godine. Autor: Tihomir Ponoš Raguži – najbrojnije hrvatsko "pleme" iz istočne Hercegovine, gornjeg toka Neretve i Dubrovačkog primorja čiji pripadnici danas žive na svim kontinentima osim Azije, zahvaljujući Stojanu Ragužu Gunjinoviću odnedavna imaju jedinstvenu monografiju enciklopedijskog formata "Raguži – povijest i...
U emisiji “Prizma”, prikazanoj na Hrvatskoj televiziji u subotu, 12. siječnja 2008. godine objavljen je prilog o židovskoj obitelji Bornstein. U emisiji je o rodoslovu obitelji govorio gosp. Mladen Paver.
Analiza tako reprezentativnog dokumenta (sa stanovišta rodoslovlja) kao što su „Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj XV i XVI stoljeća“ J. Adamčeka i I. Kampuša ne može zaobići pojavu prezimena očito muslimanskog podrijetla: Suliman, Delija, Mustafa, Balija, Mahometić, Kurt itd. – zabilježenih u Hrvatskom zagorju davne 1598.godine. Čime objasniti tu pojavu u posve...
Ovaj članak objavljen je u Vjesniku, 27. studenog 2007. godine. Tajna jedne kutije Gordana Igrec Premećući ostavštinu pokojne tete, Mladen Paver je pronašao tragove vlastitih korijena i odlučio otkriti svoje pretke Kada je 1989. umirovljen »Vjesnikov« novinar Mladen Paver slomio nogu, nije ni slutio u kakvu će ga pustolovinu odvesti prisilno mirovanje. U...
U utorak 20.studenog na Tribini HRD u Opatičkoj 16 gostovao je g. Peter Hawlina, predsjednik Slovenskog rodoslovnog društva (SRD), ujedno jedan od utemeljitelja Hrvatskog rodoslovnog društva „Pavao Ritter Vitezović“, s temom „Genealogija i genetika – iskustva slovenskih rodoslovaca.“ Gosta su predstavili potpredsjednik HRD prof. Marko Rimac i Mladen Paver. Slovensko rodoslovno društvo djeluje...
Više
