- This topic has 8 odgovora, 1 glas, and was last updated prije 1 months i 2 weeks by .
- ObjavioPostovi
- StipoGuest
Molim sve one koji znaju nešto o doseljavanju Rašića u selo Mišince kraj Dervente BiH.
Hvala svima.ante ivankovićGuestZA FORUM RODOSLOVLJA
PREZIME RAŠIĆautor Ante IVANKOVIĆ Split
Rašić imaju 2373 stanovnika Hrvatske i po učestalosti je 151. hrvatsko prezime.
Rašića je najviše: u Zagrebu (169 obitelji, 474 duše), Slavonskom Brodu (74, 230), Sesvetama (32, 119), Rušćici pokraj Klakara (27, 108), Osijeku (37, 102), Splitu (16, 48), Makarskoj (14, 47), Glavini Donjoj pokraj Imotskog (11, 47), Vinkovcima (16, 42), Donjim Andrijevcima (11, 34).
Prezime je izvedeno od Rašo, Raša, Raše, hipokoristika imena Radovan, Radoslav, Radomil i sličnih, a nastali su tzv. skraćivanjem. Evo još nekoliko takvih hipokoristika: Rašan, Rašić, Rašica, Raško, Rašeta, Rašoje, Rašuj.
U Bosni pokraj Vlasenice je naselje s nazivom Rašići.
Slična su jezičnog postanja i prezimena: Raša, Rašak, Rašan, Rašanec, Raše, Rašek, Rašeta, Rašetić, Rašetina, Rašević, Rašica, Rašin, Rašinac, Raško, Raškov, Rašković, Raškovski, Rašula, Rašuo.
Rašići spadaju u hrvatske rodove kojih se broj pripadnika u posljednjih šezdesetsk godine povećao gotovo šest puta: u popisu iz 1948, godine u Hrvatskoj je živjelo 400 stanovnika s prezimenom Rašić, dok je popis iz 2001. godine zabilježio gotovo 2400 duša. Dakako za toliki porast dijelom su zaslužna i doseljavanja bosansko-hercegovačkih Rašića (zapadna Hercegovina, srednja Bosna, Bosanska Posavina, tuzlansko područje) u Hrvatsku, ponajviše na zagrebačko područja, u čija dva naselja (Zagreb i Sesvete) prema popisu iz 2001. godine živi čak četvrtina svih pripadnika tog roda u Hrvatskoj.
Rašić je i veoma staro hrvatsko prezime: zabilježeno je 1344. godine na otoku Ižu (Michaelis Rasich).
U Prgometu poviše Trogira 1470. godine spominje se Blaž Rašić i njegov sin Ivan, veslač.
Ipak su Rašići ponajprije stari zapadnohercegovački rod s maticom u Tihaljini pokraj Gruda, gdje se u dokumentu od 28. listopada 1692. godine spominje harambaša Ivan Rašić u Stilji (Kašče) pokraj Vrgorca, koji je tu s oko 200 sunarodnika prebjegao iz tada turske Tihaljine.
U popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika biskupa fra Pave Dragićevića iz 1741/1742. godine Rašići su zabilježeni: u Tihaljini dvije obitelji s 26 duša: Matina s 14 i Jozina s 12 osoba; u Dolima pokraj Ljubuškog također dvije obitelji s 14 duša: Nikolina s četiri i Franjina s 10 duša; u Vojnićima pokraj Ljubuškog četveročlana obitelj Nikole Rašića.
Biskup fra Marijan Bogdanović je 1768. godine zatekao Rašiće: u Tihaljini tri obitelji sa 43 duše: Filipova s 24, Nikolina s 12 i Antina sa sedam duša; u Dolima također tri obitelji s 18 duša: Božina sa sedam, Nikolina sa šest i Filipova s pet duša; u Ploči, župa Rama, dvije obitelji: Franina sa šest i Andrijina s devet duša; u Zavidovićima šestočlana obitelj Ivana Rašića; u Bubalovu Potoku pokraj Brčkog šestočlana obitelj Mije Rašića; u Sivši pokraj Tešnja 10-člana obitelj Grge Rašića; u Ratnju pokraj Kaknja dvije obitelji: Andrijina sa sedam i Ivanova s 22 duše; u Varovini pokraj Dervente 11-člana obitelj Mate Rašića.
Od hercegovačkih Rašića nastali su: Mucići u Humcu pokraj Ljubuškog i Jukići u Dretelju pokraj Čapljine.
O tome svjedoče matice župe Ružići pokraj Gruda s početka 19. stoljeća: godine 1801. kršten je u Tihaljini, tada župa Ružići, Jozo sin Jure Rašića iz Tihaljine i Ane rođena Tomić (matica krštenih, upis 251); godine 1804. krštena kći Manda, čiji su roditelji Jure Mucić i Ana rođena Tomić iz Kočerina (MK, upis 135 iz godine 1801); njihovo treće dijete rođeno je 1809., a na krštenju dobilo ime Stipan (MK, upis 135 iz 1809).
U obitelji Ivana Mucića iz Tihaljine i Mande r. Jurčić iz Ružića 1803. rođena je kći Vida, a 1807. sin Petar: upisi 27. i 121).
Iz Dola pokraj Ljubuškog je oko 1850. godine u Grabovinu pokraj Čapljine doselio Cvitan Rašić Matin. On je rodonačelnik današnjih Rašića čapljinskog područja.
I Rašići se raseljavaju po Hercegovini, a zabilježeno je da su u Trešnjevicu pokraj Konjica oko 1820. godine iz Tihaljine doselila braća Šimun i Marijan Rašić. Oko 1900. Rašići imaju na konjičkom području devet domova (Trešnjevica i Treboj).
Hercegovački Rašići u drugoj polovici 18. stoljeća sele i u sjevernu Bosnu, na derventsko područje, a u maticama župe Plehan zabilježeni su: godine 1765. u Ljupljanicu pokraj Dervente doselila je obitelj Mate Rašića i Mande rođene Vuletić iz Kozica pokraj Vrgorca; godine 1790. u Bukovicu pokraj Dervente stigla je obitelj Jakova Rašića i Kate rođene Baošić iz Tihaljine te obitelj Juriše Rašića i Kate rođene Pipun(ić) iz Rakitna pokraj Posušja; godine 1790. u Vrhovima pokraj Dervente smjestila se obitelj Luke Rašića i Vide rođene Čepić iz Tihaljine.
Biskup fra Marijan Bogdanović upisao je godine 1768. u Varovinama pokraj Dervente 11-članu obitelj Mate Rašića.
Dio je Rašića derventskog područja i zapadne Hercegovine u drugoj je polovici 20. stoljeća osigurao stalna prebivališta svojim obiteljima u Zagrebu, gdje je danas i najviše stanovnika s prezimenom Rašić u Hrvatskoj te u okolici glavnog hrvatskog grada, u Sesvetama.
U 56 naselja tog dijela Hrvatske popis iz 2001. godine zabilježio je 288 Rašića obitelji s 851 dušom.
Najviše ih je: u Zagrebu (169 obitelji, 474 duše), Sesvetama (32, 119), Bešlinecu (9, 24), Zaprešiću (5, 18), Velikoj Gorici (6, 16), Dugom Selu (3, 10) itd.
Dio derventskih Rašića preselio je i na brodsko-gradiško područje, a u Boboti pokraj Vukovara zabilježena je godine 1736. obitelj Stojiše Rašića.
Popis iz 2001. godine zabilježio je u 71 slavonskom naselju 297 Rašića obitelji s 883 duše, što je više od trećine svih pripadnika tog roda u Hrvatskoj.
Ovom prigodom navodimo samo naselja s 10 i više Rašića: u Donjim Andrijevcima (11 obitelji, 34 duše), Đakovu (5, 14), Gornjoj Vrbi (4, 12), Kuzmici (3, 12), Osijeku (37, 102), Pačetinu (5, 21), Požegi (8, 23), Ruščici pokraj Klakara (27, 108), Slavonskom Brodu (74, 230), Slobodnici (5, 20), Vinkovcima (16, 42), Vukovaru (11, 25).
Rašići iz Tihaljine doseljavaju i u Imotsku krajinu, u Glavinu Donju pokraj Imotskog, pa je primjerice u Stanju duša stare župe Imotski iz 1806. godine upisana šestočlana obitelj s napomenom „pridošlica“.
Prema popisu iz 2001. godine u Imotskoj krajini Rašići žive u tri naselja sa 16 obitelji i 67 duša: u Glavini Donjoj (11 obitelji, 47 duša), Glavini Gornjoj (1, 3) i Imotskom (4, 17).
Nova prebivališta osiguravaju i u susjednoj Vrgorskoj krajini kao i na Makarskom primorju te u Neretvi, i to u 19. i još više u drugoj polovici 20. stoljeća.
Popis iz 2001. godine zatekao je u 14 naselja tog dijela Hrvatske 30 Rašića obitelji s 86 duša: u Makarskoj (14, 47), Mijacama (2, 7), Bristu (1, 4), Metkoviću (3, 4), Opuzenu (1, 4), Pločama (1, 4), Staševici (1, 4) itd.
U Drveniku (konavoskom) zabilježeni su 1673/1674. godine Rašići (obitelj Stjepana Nikolina Rašića), koji su nastali od starijeg roda Večerinovića, navedenih u tom naselju 1549. godine; u popisu iz 1706. godine upisana je obitelj Đura Stjepanova Rašića; u popisu iz 1831. godine prezime Rašić je „skraćeno“ u Raše, a isto tako je glasilo u popisima iz 1848. i 1880. godine.
Iz Drvenika su 1682. godine u Dubrovnik doselili Rašići, a oni s kraćim oblikom prezimena Raše 1810. godine u Prijevor (Konavla).
Prema popisu iz 2001. godine u 12 naselja dubrovačkog područja prebiva 21 Rašića obitelj sa 67 duša, a najviše ih je u Dubrovniku (četiri obitelji, 12 duša), Kuni Konavoskoj (3, 14), Trpnju (3, 9), Novoj Mokošici (2, 8) itd.
Prema A. Bačku pravoslavni Rašići u Dalmaciji žive u tri naselja s devet obitelji i 25 duša: u Kninu (jedna obitelj, četiri duše), Ivoševcima (3, 6), Benkovcu (5, 15).
Kad se ispod pojedinačnih pokazatelja o sadašnjim dalmatinskim Rašićima podvuče crta, onda se dobiva zbirni podatak za pripadnike tog roda u Dalmaciji: u 48 naselja 126 Rašića obitelji sa 401 dušom.
Spominjemo još tri manje skupine Rašića u Hrvatskoj: primorsko-istarsku (devet naselja, 22 obitelji, 58 duša), sisačku (10, 20, 52) i karlovačku (10, 22, 47).
Najviše ih je: u Puli (sedam obitelji, 19 duša), Rijeci (4, 11), Rovinju (5, 11); Petrinji (6, 16), Sisku (3, 12); Karlovcu (10, 19) itd.StipoGuestZahvaljujem poštovanom g.Anti Ivankoviću na doista velikom trudu i iscrpnom odgovoru na moj upit.S obzirom da sam odlučio istražiti svoje rodoslovlje i porijeklo mojih predaka još uvijek nemam odgovor od kuda smo došli i naselili selo Mišince kod Dervente.Po pričama starijih još živih ljudi svi oni spominju naše porijeklo iz Hercegovine,ali nitko nezna iz kojega mjesta smo doselili u Mišince.Čak sam došao do knjige Povjest katolika plehanskog kraja fra Andrije Zirduma,ali ni tu ne nađoh odgovor.
Preostaje mi daljnje istraživanje i dobrota ljudi koji znaju i žele pomoći,a ja im svima iskreno zahvaljujem.
Svima želim obilje Božijeg Blagoslova.
Stipo Rašić,ZagrebMladen RasicGuestPozdrav,ima nas Rasica i u Republici Srpskoj.Drago mi je da sam se upoznao sa istorijom svog prezimena….
Antonio RašićGuestKoliko ja znam kako mi je djed pričao mi smo većinom iz ljubuškog. Najviše Rašić-a je bilo, koliko ja znam, u jednom selu kraj Kakanj-a zvano Slapna Gora. Iz tog sela su se svi skoro izselili osim mog oca. Ima nas i u Americi, Njemačkoj i Hrvatskoj, što se tiče moje uže porodice.
NikolaGuestPoreklo vodi sa juga Srbije.
domagoj baraćGuestpozdrav,
može li mi netko reći nešto o hercegovačkoj varijanti prezimena barać (međugorje) i puljiz (imotska krajina)?
barać – svi vode na isti nazivnik, barach, barac, barač…
a o puljiz ni riječi.
hvala,
dbRasic DragoGuestJa sam rodjen u Dole ,Hercegovina, po pricanju mog rodjaka rekao mi je da smo doselili tamo sa Kosova davno,
Ljubodrag RasicGuestPostovana familijo Rasic ,
ja se zovem Rasic Ljubodrag , ja sam iz Locike kod Aleksinca .Oko naseg postojanja i porekla mogu da Vama svima Rasicima , pa i Vama u Hrvatskoj , i Vama u Bosni i Hercegovini , i Vama u Sloveniji , i Vama u Makedoniji i posebno Vama u Srbiji ; da nam je poreklo sa Kosova dobrim delom i Istocne Makedonije .
I Vi svi koje sam pomenuo ste Srbi , jer Vam je djed Rasa , a on je bio Srbin po profesiji vodenicar , a rodio se u Stipu . Najezdom Turaka doslo je do prve seobe Srba , zatim druge seobe Srba , pa trece i neznam koliko ih je bilo i Rasici su morali da se seobom spasavaju i beze ispred Osmanlija .
Pa Vi braco Hrvati i Vi ste Srbi , ali pokatoliceni , i nasa braca Muslimani i oni su Srbi uzevsi muslimansku vjeru i Makedonci su Srbi , ali mi nemozemo protiv politike i sile , mislim na obican narod .
Bice Vam jasnije ako prihvatite Kosovo polje iznad Rijeke i Zadra , i dalje da nepricam i ne trosim olovku . Dostavljam svim narodima i narodnostima video snimak glumacke legende G-dina Carli Caplina od pre 79 godina , da pogledate i urazumite se ; https://youtu.be/s71niJqjpSI
Srdacan pozdrav svima , a posebno najvecoj familiji Rasic - ObjavioPostovi