Predavanje: Metropolitanska knjižnica Zagrebačke nadbiskupije

U četvrtak, 4. veljače 2010. godine u 17 sati u maloj dvorani Hrvatskog državnog arhiva Marulićev trg 21 (u blizini Botaničkog vrta) predavanje će održati sestra Edith Budin.

Tema predavanja je "Metropolitanska knjižnica Zagrebačke nadbiskupije".

Sestra Edith Budin
Sestra Edith Budin
(fotografija preuzeta sa stranica Đakovačko-osječke nadbiskupije)

O knjižnici

(tekst je preuzet sa stranica Hrvatskog državnog arhiva)

Knjižnica Metropolitana

Počeci Metropolitanske knjižnice sežu u 11. st., u vrijeme kada Zagreb postaje biskupski grad (1093/1094). U doba prvoga zagrebačkog biskupa Duha, nabavljene su i prve liturgijske knjige. U Metropolitani se i danas čuvaju neki rukopisi iz toga vremena, primjerice: Evangeliarium, Sacramentarium sanctae Margaretea, Agenda pontificalis.

Ta mala skupina liturgijskih kodeksa temelj je današnje Knjižnice. O Metropolitani kao knjižnici svjedoči najstariji inventar Riznice zagrebačke katedrale iz 1349: u njemu je registrirano 111 rukopisa u popisu knjiga, te 2 u popisu drugih liturgijskih predmeta. Prema inventaru, osnovu Knjižnice činile su juridičke, biblijske, liturgijske, filozofske i teološke knjige. Od kodeksa vrijedno je spomenuti Bibliju sollemnis, Liber sententiarum, Passionale i Benedictionale. U vrijeme biskupovanja Ivana Albena (1421-1433) načinjen je novi inventar, posljednji koji donosi takav popis knjiga. Stoga je teško pratiti stanje u Knjižnici tijekom više od 250 slijedećih godina.

Pravu renesansu Metropolitana doseže u vrijeme biskupa A. I. Mikulića (1688-1694), koji je 1692. sagradio Knjižnicu i u nju dao prenijeti sve knjige iz katedrale. On je osnovao zakladu za njezin rad i otkupio vrlo vrijednu biblioteku poznatoga slovenskog polihistora J. W. Valvasora (1641-1693). Mikulićev nasljednik S. Želiščević izdao je 1695. prve Konstitucije knjižnice, a za unapređenje Metropolitane velike su zasluge još dvojice biskupa. M. Vrhovac (1787-1827) nabavljao je literaturu za Metropolitanu iz raznih europskih država, popisivao je knjige, povećao je zakladu za rad knjižnice, a osobito se brinuo za tiskanje knjiga u Zagrebu. Biskup J. Haulik otvorio je Knjižnicu zagrebačkoj kulturnoj javnosti 1846., a sâm joj je ostavio velik broj svojih knjiga. Godine 1914. sklopljen je ugovor između Zagrebačke nadbiskupije i Prvostolnoga kaptola te Nacionalne i sveučilišne knjižnice o privremenoj pohrani Metropolitane u novoj zgradi Knjižnice. Vlasnikom Metropolitane i dalje je ostala Zagrebačka nadbiskupija. Ugovor o pohrani sa HDA, sadašnjim vlasnikom zgrade, sklopljen je 1996.

Metropolitana čuva knjige iz gotovo svih područja znanosti i kulture. Posjeduje oko 150 starijih rukopisa (11-16. st.), među kojima su mnogi bogato iluminirani i svjetski su rariteti. Pedesetak rukopisa iz razdoblja 17-19. st. ubraja se u metropolitanske raritete (oznaka MR). Ova Knjižnica čuva i najveću zbirku inkunabula u Hrvatskoj (252). Posjeduje oko 300 “mlađih rukopisa” (18- 19.st.), a posebno je vrijedna zbirka s približno 1500 naslova iz 16. st. koji se danas ubrajaju među rijetkosti. Iz malene no vrijedne zbirke atlasa i zemljopisnih karata ističu se atlasi Orteliusa i Jansona.

Metropolitana danas ima oko 60.000 svezaka knjiga. Posebnu vrijednost predstavlja već spomenuta Valvasorova knjižnica, čije su knjige, iz gotovo svih područja znanosti, u velikom broju ukrašene bakrorezima poznatog bakroresca M. Meriana. J. W. Valvasor sakupio je za života vrijednu grafičku zbirku s oko 7.300 grafika i crteža nastalih u razdoblju 15-17. st. Manji dio kupio je kao kolekciju od slovenskoga slikara G. Wubitscha, a veći je sakupio na svojim putovanjima Europom. Potkraj života prodao je zbirku, posredstvom P. R. Vitezovića, zagrebačkom biskupu A.I. Mikuliću. U Zbirci su zastupljeni gotovo svi značajni grafičari 15.-17. st.: A. Dürer, L. Cranach, M. Schöngauer, G. Penz, obitelji Kilian, Sadeler i Perelle i dr. Tematski je zbirka raznovrsna – osim religijskih tema mnoštvo je grafika i crteža s temama iz svakodnevnoga života. Osim umjetničke vrijednosti, ova zbirka ima i velik kulturno-povijesni značaj, kao najveća i najznačajnija zbirka starih grafika i crteža u Hrvatskoj.

Ivanka Rebrović

Istražuje pretke u Samoboru, Jaski, Ribniku, Karlovcu i Zagrebu – župu svetog Marka. Pregledala je 3. ogulinsku pukovniju, koja se nalazi na mikrofilmovima u Arhivu, a sad istražuje mjesto Tounj kraj Ogulina.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.