Početna Forum Prezimena Njemačka obitelj Fenrich Đurđenovački

Gledate 7 postova - 1 do 7 (od ukupno 7)
  • Objavio
    Postovi
  • #14292 Reply
    ZDjukic
    Guest

    Prema izvorima dostupnim iz Župe Antuna Padovanskoga u Našicama, obitelj Fenrich doselila se u Đurđenovac (tadašnji naziv mjesta glasio je Sušine-Đurđenovac) potkraj 19. stoljeća.

    S obzirom da je prezime Fenrich arhaična pravopisna varijanta (iz 17. –
    18. stoljeća) njemačke imenice ‘Fähn(d)rich’, u izvorima se ovo prezime može naći i kao ‘Fennrich’, ‘Fänrich’, ‘Fendrich’. Zbog toga je vrlo teško pratiti rodoslovlje ove obitelji na području Hrvatske. Varijanta prezimena ‘Fendrih/’Fendrich’ može se naći u crkvenim knjigama na više mjesta u različto vrijeme u Hrvatskoj (Cerna, Osijek, Nova Gradiška, Virovitica), ali je oblik ‘Fenrich’ razmjerno rjeđi i ograničen je gotovo samo na našički kraj i Đurđenovac. Pretpostavka je da ostale obitelji sličnoga prezimena vjerojatno nemaju izravne veze s obitelji ‘Fenrich de Gjurgjenovac’.

    Premda su Fenrichi Đurđenovački etnički bili Nijemci, nisu se doselili u Slavoniju u naletu dunavskošvapske migracije, barem ne izravno. Obitelj je u našički kraj doselila iz zapadne mađarske Željezne županije (Vas megye), koja graniči s austrijskom pokrajinom Gradišće (Burgenland). Ondje su članovi obitelji zavedeni kao kolonisti (doseljenici) iz okruga Schillen-Meseritz u Kraljevini Pruskoj. Hielschler (1989.) i Schillin (1969.) su baveći se poviješću pruskoga Meseritza opisivali nekadašnje vlatelinstvo Meseritz kojim je od 1798. upravljao izvjesni Joannes Leopold v. Grone-Fenrich (“Schultheiß zu Meseritz”), a od 1801. vlastelinstvo postaje i nasljedno dobro (“Erbschultheiß zu Meseritz”).

    Razlog za dolazak Fenrichovih u Slavoniju bila je tada bukteća industrijalizacija i pomama za eksplantacijom slavonskoga hrasta – poslovna prilika koja je u Slavoniju privukla monoge Nijemce onoga vremena (Pfeiffer, Rosenberg, Gutmann, Leimdörfer, Jäger…), a koja se sastojala od zakupljivanja šume u vlasništvu lokalne vlastele, Pejačevića i Normann-Ehrenfellsa, a zatim ili obradom ili daljnjim trgovanjem hrastovom građom. Ne postoje dokazi da su Fenrichovi u početku zaista bili fizički prisutni u Đurđenovcu; tek 1890-ih se pojavljuju prvi rođeni pod tim prezimenom u tadašnjem naselju Sušine-Đurđenovac, što je siguran znak da je u međuvremenu dio obitelji i preselio u Đurđenovac. Jedan od prvih članova obitelji za kojega znamo da je boravio u Đurđenovcu (premda je rođen u Mađarskoj, u Hosszúperesztegu) bio je Josef Fenrich de Gjurgjenovac (1891. – 1970.), sin Johanna Petera i Marije (rođ. Békeffy).

    Prema popisima stanovništva iz 2001. te 2011. u Đurđenovcu još uvijek žive osobe koje nose ovo prezime. Nažalost, ne raspolažem čvrstim dokazima da bi se moglo raditi o pripadnicima iste obitelji, iako je to vrlo vjerojatno uzvešvi u obzir sve okolnosti. U međuvremenu se u Đurđenovcu pojavila i varijanta ‘Fenrih’, što je najvjerojatnije rezultat kroatiziranja izvornog oblika.

    #14310 Reply
    marija
    Guest

    evo samo jedna zanimljivost vezana uz obitelj Fenrich i židovsku obitelj Leimdorfer (jer vidim da si ih spomenuo, a oni su isto iz Đurđenovca)… Johann (Ivan) Fenrich (1904-1989) je sin Johanna starijeg (1873-1939) i Regine (rođ- Bekeffy), a brat Josefa Fenricha (1891-1970) koji je živio u Đurđenovcu.
    Taj Johann/Ivan je bio dobar prijatelj s Gustavom Leimdorferom (1916-1944), koji je studirao medicinu u Zagrebu i njegovim bratom Ivom (Hansom). Njihov je otac bio Aladar Leimdorfer (1877-1936), koji je inače bio prvi đurđenovački gradonačelnik. Kad je Gustavov kolega Josef Herbert Ben-Susan (isto Židov) bio uhapšen od strane Ustaša, Johann/Ivan je na poticaj Gustava pisao Ravnateljstvu redarstva zamolbu da se Josefa pusti na slobodu. Ironično je to što je u to vrijeme Johann bio ustaški vojnik, istovremeno prijatelj s Gustavom Leimdörferom – Židovom, a zauzimao se za poznanika koji je također bio Židov. Na žalost, molba za puštanje je odbijena, a Gustav je u međuvremenu završio u Jasenovcu u logoru, gdje je i ubijen 1944 godine.
    Ta apsrudna situacija samo pokazuje koliko je taj tragični rat razorio obitelji i prijateljstava i koliko narod nije bio svjestan posljedica ondašnjih događanja…
    Ivan je pokopan ’89. na Mirogoju, Gustav je ubijen u Jasenovcu ’44., a sudbinu Josefa Ben-Susana ne znam.

    #14329 Reply
    Fenrih
    Guest

    Pozdrav svim Fenrihovima!!!

    #14330 Reply
    Fenrih
    Guest

    Pozdrav iz Zagreba, ima nas jos u Zagrebu!

    #15561 Reply
    Karlo
    Guest

    To što se prezivate Fenrich/Fenrih, ne znači da ste u rodu s ovom obitelji o kojoj govori originalni post. To je baš jako česta zabluda ljudi u našim krajevima – vide negdje prezime koje je jednako njihovu (ili mu nalikuje), i odmah zaključe kako imaju zajedničke pretke s nositeljima tog prezimena.
    Lijepo je objašnjeno da je prezime Fenrich nastalo od riječi Faehndrich, ali ne piše da je značenje te riječi “zastavnik”, što je do 19. stoljeća u njemačkoj bio časnički čin, dakle prezime opisuje zanimanje. To je onda isto kao da zaključite da su svi Kovači (prezime nastalo po zanimanju) u Hrvatskoj u rodu.

    #15573 Reply
    Karlo
    Guest

    Molio bih pomoć, ja sam u rodu s ovom obitelji preko Ane Fenrich-Gjurgjenovac koja je 40-ih rođena vjerojatno u Đurđenovcu i udala se za Franca Šilipetera, s njim u braku dobila kćer Hedvigu. Zanima me ima li još živih potomaka ove obitelji s kojima bih mogao stupiti u kontakt. Na internetu sam našao da u Hrvatskoj danas živi samo 30-ak osoba koje se prezivaju Fenrich, i to u Đurđenovcu, Osijeku, Zagrebu i Zadru.
    Unaprijed hvala!

    #16472 Reply
    Marius
    Guest

    Lijepi pozdrav, drago mi je sto sam naisao na ovu temu ovdje. Dragi Karlo, vjerojatno mislite na Annu Fenrich v. Gjurgjenovac, rodjenu 1911., umrla 1985., koja se 1942. udala za Ferenca Silipetra, rodjenog 1910., umro 1994. Anna nije rodjena 40-ih kako ste napisali. U tom su braku već 1943. dobili kći Hedwig (Hedvigu) Silipetar. Ako trazite Anninu rodbinu, pocnite od njene brace. Stariji brat je bio Matjaš-Matthias (1908.-1983.) a mlađi je bio Franc (1918.-1983.), on je nakon rata morao emigrirati u Njemačku, oženio se u Bambergu s Elsom v. Gadow, dobio sina Karla koji je ubijen krajem 60-ih, ne znam je li imao potomaka. Stariji brat Matjaš je bio u radnom logoru nakon rata, oženio se za Angelu v. Busch, imao je tri sina, dva su pokojna (Franc i Aloys), a najstariji Jozef živi u Njemačkoj u Stuttgartu. Za kontakt budite slobodni javiti mi se, rado ću Vam pomoći: marius.eisele@gmail.com.

Gledate 7 postova - 1 do 7 (od ukupno 7)
Odgovor na: Njemačka obitelj Fenrich Đurđenovački
Vaše informacije:





<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre class=""> <em> <strong> <del datetime="" cite=""> <ins datetime="" cite=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">