Početna Forum Prezimena Njemačka obitelj Fenrich Đurđenovački

U ovoj temi nalazi se 1 odgovor, ima 1 glas, a zadnji ju je ažurirao  marija prije 1 mjesec.

Gledate 2 posta - 1 do 2 (od ukupno 2)
  • Objavio
    Postovi
  • #14292 Odgovor

    ZDjukic

    Prema izvorima dostupnim iz Župe Antuna Padovanskoga u Našicama, obitelj Fenrich doselila se u Đurđenovac (tadašnji naziv mjesta glasio je Sušine-Đurđenovac) potkraj 19. stoljeća.

    S obzirom da je prezime Fenrich arhaična pravopisna varijanta (iz 17. –
    18. stoljeća) njemačke imenice ‘Fähn(d)rich’, u izvorima se ovo prezime može naći i kao ‘Fennrich’, ‘Fänrich’, ‘Fendrich’. Zbog toga je vrlo teško pratiti rodoslovlje ove obitelji na području Hrvatske. Varijanta prezimena ‘Fendrih/’Fendrich’ može se naći u crkvenim knjigama na više mjesta u različto vrijeme u Hrvatskoj (Cerna, Osijek, Nova Gradiška, Virovitica), ali je oblik ‘Fenrich’ razmjerno rjeđi i ograničen je gotovo samo na našički kraj i Đurđenovac. Pretpostavka je da ostale obitelji sličnoga prezimena vjerojatno nemaju izravne veze s obitelji ‘Fenrich de Gjurgjenovac’.

    Premda su Fenrichi Đurđenovački etnički bili Nijemci, nisu se doselili u Slavoniju u naletu dunavskošvapske migracije, barem ne izravno. Obitelj je u našički kraj doselila iz zapadne mađarske Željezne županije (Vas megye), koja graniči s austrijskom pokrajinom Gradišće (Burgenland). Ondje su članovi obitelji zavedeni kao kolonisti (doseljenici) iz okruga Schillen-Meseritz u Kraljevini Pruskoj. Hielschler (1989.) i Schillin (1969.) su baveći se poviješću pruskoga Meseritza opisivali nekadašnje vlatelinstvo Meseritz kojim je od 1798. upravljao izvjesni Joannes Leopold v. Grone-Fenrich (“Schultheiß zu Meseritz”), a od 1801. vlastelinstvo postaje i nasljedno dobro (“Erbschultheiß zu Meseritz”).

    Razlog za dolazak Fenrichovih u Slavoniju bila je tada bukteća industrijalizacija i pomama za eksplantacijom slavonskoga hrasta – poslovna prilika koja je u Slavoniju privukla monoge Nijemce onoga vremena (Pfeiffer, Rosenberg, Gutmann, Leimdörfer, Jäger…), a koja se sastojala od zakupljivanja šume u vlasništvu lokalne vlastele, Pejačevića i Normann-Ehrenfellsa, a zatim ili obradom ili daljnjim trgovanjem hrastovom građom. Ne postoje dokazi da su Fenrichovi u početku zaista bili fizički prisutni u Đurđenovcu; tek 1890-ih se pojavljuju prvi rođeni pod tim prezimenom u tadašnjem naselju Sušine-Đurđenovac, što je siguran znak da je u međuvremenu dio obitelji i preselio u Đurđenovac. Jedan od prvih članova obitelji za kojega znamo da je boravio u Đurđenovcu (premda je rođen u Mađarskoj, u Hosszúperesztegu) bio je Josef Fenrich de Gjurgjenovac (1891. – 1970.), sin Johanna Petera i Marije (rođ. Békeffy).

    Prema popisima stanovništva iz 2001. te 2011. u Đurđenovcu još uvijek žive osobe koje nose ovo prezime. Nažalost, ne raspolažem čvrstim dokazima da bi se moglo raditi o pripadnicima iste obitelji, iako je to vrlo vjerojatno uzvešvi u obzir sve okolnosti. U međuvremenu se u Đurđenovcu pojavila i varijanta ‘Fenrih’, što je najvjerojatnije rezultat kroatiziranja izvornog oblika.

    #14310 Odgovor

    marija

    evo samo jedna zanimljivost vezana uz obitelj Fenrich i židovsku obitelj Leimdorfer (jer vidim da si ih spomenuo, a oni su isto iz Đurđenovca)… Johann (Ivan) Fenrich (1904-1989) je sin Johanna starijeg (1873-1939) i Regine (rođ- Bekeffy), a brat Josefa Fenricha (1891-1970) koji je živio u Đurđenovcu.
    Taj Johann/Ivan je bio dobar prijatelj s Gustavom Leimdorferom (1916-1944), koji je studirao medicinu u Zagrebu i njegovim bratom Ivom (Hansom). Njihov je otac bio Aladar Leimdorfer (1877-1936), koji je inače bio prvi đurđenovački gradonačelnik. Kad je Gustavov kolega Josef Herbert Ben-Susan (isto Židov) bio uhapšen od strane Ustaša, Johann/Ivan je na poticaj Gustava pisao Ravnateljstvu redarstva zamolbu da se Josefa pusti na slobodu. Ironično je to što je u to vrijeme Johann bio ustaški vojnik, istovremeno prijatelj s Gustavom Leimdörferom – Židovom, a zauzimao se za poznanika koji je također bio Židov. Na žalost, molba za puštanje je odbijena, a Gustav je u međuvremenu završio u Jasenovcu u logoru, gdje je i ubijen 1944 godine.
    Ta apsrudna situacija samo pokazuje koliko je taj tragični rat razorio obitelji i prijateljstava i koliko narod nije bio svjestan posljedica ondašnjih događanja…
    Ivan je pokopan ’89. na Mirogoju, Gustav je ubijen u Jasenovcu ’44., a sudbinu Josefa Ben-Susana ne znam.

Gledate 2 posta - 1 do 2 (od ukupno 2)
Odgovor na: Njemačka obitelj Fenrich Đurđenovački
Vaše informacije:





<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">