Predavanjem prof. dr. sc. Zrinke Nikolić Jakus nastavlja se suradnja s Odsjekom za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu
U prosincu smo izvijestili o predstavljanju Hrvatskog rodoslovnog društva studentima povijesti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Sada sa zadovoljstvom možemo najaviti nastavak tada započete suradnje putem predavanja njihovih nastavnika u okviru aktivnosti našeg Društva te pozvati naše članove i druge zainteresirane čitatelje ovih stranica da dođu čuti što nam istaknuti povjesničari mogu kazati o svom radu na pojedinim temama koje imaju mnogo dodirnih točaka s rodoslovljem.
Prvo u tom nizu, u četvrtak, 2. ožujka 2023. u 18 sati, bit će predavanje predstojnice Odsjeka za povijest, prof. dr. sc. Zrinke Nikolić Jakus, pod naslovom: „Prije matičnih knjiga: notarske knjige i drugi izvori u rekonstrukciji ranih genealogija dalmatinskog gradskog plemstva“, koja će govoriti o svom iskustvu na istraživanju notarskih knjiga i drugih izvora u rekonstrukciji ranih genealogija dalmatinskog gradskog plemstva. Istraživala je to u Zadru, Trogiru, Splitu, Dubrovniku i drugdje. Predavanje će biti održano u dvorani „Katalozi“ Hrvatskog državnog arhiva na Trgu Marka Marulića 21.
Tri tjedna kasnije, 23. ožujka 2023., na istom mjestu, ali u 19 sati predstojnik Katedre za pomoćne povijesne znanosti i metodologiju historije izv. prof. dr. sc. Tomislav Galović će pod naslovom „Croati omnes et habitatores villae Superioris Dobasnizae“ govoriti o svojim istraživanjima stanovništva i povijesti mjesta Dubašnice kod Malinske na otoku Krku kroz povijesna vrela i literaturu. Profesor Galović je o tome objavio dugi niz radova i više knjiga.
Za 20. travnja 2023. u 18 sati, na istom mjestu u HDA dogovoreno je i predavanje doc. dr. sc. Kornelije Jurin Starčević s Katedre za hrvatsku povijest na temu “Osmanski porezni popisi kao izvori za demografsku i rodoslovnu povijest hrvatskih zemalja od 16. do 18. stoljeća”. Na mnogim područjima nema tako starih matičnih knjiga i drugih dokumenata pomoću kojih bi amater koji se upusti u rodoslovno istraživanje mogao premostiti stoljeće ili dva koje dijeli najstarije sačuvane matice od razdoblja osmanske okupacije ovih prostora pa će to biti jedinstvena prigoda da čujemo nešto i o tim izvorima…