Osvrt na predavanje o Matiji Petru Katančiću
U četvrtak, 29. siječnja ove godine, u 18 sati u maloj čitaonici Hrvatskog državnog arhiva naš član Ljudevit Meze održao je najavljeno predavanje: Rodoslovlje u pjesmi „Stirps Katanić“ Matije Petra Katančića.
Predavač nas je na početku uveo u značajke ove na latinskom jeziku ispjevane pjesme u kojoj je Katančić u pet generacija obuhvatio dvadesetak svojih predaka. Zatim je prisutne upoznao i s prijevodom o. B. Čaveca DI. na hrvatski jezik. Uz kratku biografiju pjesnika, polihistora, prevodioca i profesora u Osijeku, Zagrebu i Pešti M. P. Katančića (Valpovo, 1750 – Budim, 1825), dan je opširniji osvrt na Katančićevu pjesničku, znanstvenu i prevodilačku ostavštinu koja obuhvaća oko šezdesetak do sada poznatih, što objavljenih, što neobjavljnih djela. Predmet Katančičevog znanstvenog interesa bili su:
- klasična filologija, čije je postavke pokušao primijeniti na hrvatski, odnosno tada zvani ilirski jezik,
- biblistika, u kojoj je zabilježen kao prevoditelj Svetog pisma na hrvatski jezik, koje je u četiri knjige Staroga zavjeta i dvije knjige Novoga zavjeta po prvi puta na hrvatskom objelodanjeno u cijelosti,
- etnologija, u kojoj tvrdi da južni Slaveni imaju ilirski iskon te, što je u nas manje poznato,
- antička povijest, pri čemu se oslanjao na „oči povijesti“ arhelogiju, epigrafiju, numizmatiku, geografiju i kartografiju, po čemu ga se drži začetnikom moderne hrvatske arheologije. Bio je osloncem i nobelovcu Teodoru Momsenu.
Nisu zaobiđene niti kontroverze oko njegovih stavova u filologiji, biblistici i etnologiji kao niti njegova “huda“ sudbina na katedri za starine i numizmatiku na sveučilištu u Pešti kada je prvenstveno zbog svojih prohrvatskih i naprednih stavova bio prisiljen zatražiti umirovljenje. U drugom dijelu izlaganja prikazana je računalna verzija Katnčićevog rodoslova i analizirana posebno s apekta u to vrijeme neustaljenih prezimena što i danas u radu rodoslovnih istraživača predstavlja teško premostivu zapreku.
Predavanje je završilo čitanjem Katančićevih pjesama počevši od „teške“ pseudoklasicištičke „Stirps Katanić“ preko lirske prigodne „Mariji vlasteonici“, do humorističke o Zvekanu fratru Katančičevog suvremenika Ivana Ivanošića.
